Mnoge bolesti oštećuju nerve
26. 03. 2017. u 20:20
Profesorka dr Zorica Stević o neuropatskom bolu i važnosti pravovremenog uvođenja odgovarajuće terapije. Ako se neuropatski bol smanji za više od 30 odsto, terapija daje pozitivan efekat
Profesorka dr Zorica Stević Foto: A. Stevanović
POLA miliona pacijenata u Srbiji pati od neke vrste hroničnog bola koji se manifestuje kao osećaj mravinjanja, peckanja, žarenja, hladnoće ili žiganja. Ovo stanje poznato kao neuropatski bol, može uspešno da se ublaži ili potpuno sanira odgovarajućim lekovima, ali većina pacijenata do prave terapije dolazi sa šest meseci do godinu dana zakašnjenja. Multidisciplinaran centar za lečenje bola zasada postoji samo u okviru Kliničkog centra Srbije i ne može da zbrine ovako veliki broj pacijenata.
U intervjuu za Večernje novosti profesorka dr Zorica Stević, neurolog Kliničkog centra Srbije kaže da dodatnu nevolju u uspešnijem lečenju hroničnog neuropatskog bola predstavlja to što lekove mogu da propišu samo neurolozi i psihijatri:
- Neuropatski bol pratilac je mnogobrojnih hroničnih i malignih bolesti, ali lekari drugih specijalnosti koji se takođe bave lečenjem neuropatskog bola moraju da upućuju bolesnika kod neurologa ili psihijatra da bi mogli da dobiju terapiju.
* Koje bolesti mogu da budu posledica pojave ove vrste bolova?
- Neuropatski bol prisutan je kod gotovo 70 odsto pacijenata sa oštećenjima kičmene moždine, a u nešto manjem broju kod onih koji pate od hroničnog bola u leđima, multiple skleroze, onkoloških pacijenata, posle preležanog herpes zostera, dijabetičara, kod 20 odsto žena kojima je odstranjena dojka i kod osam odsto ljudi koji su preživeli moždani udar.
* Zbog čega je važno da se ovo stanje leči?
- Zbog toga što posledice trpljenja značajno utiču na kvalitet života i radnu sposobnost. Jer, hroničan neuropatski bol dovodi do poremećaja sna, gubitka energije, pospanosti, poremećaja koncentracije, depresije, anksioznosti, gubitka apetita i uopšte ograničava osobu u bilo kom drugom socijalnom kontekstu.
* Da li lekari koji nisu neurolozi dobro prepoznaju ove tegobe kod pacijenta?
- Sve češće, čak i lekari opšte prakse. Međutim, i dalje nije retkost da se osobe koje se žale na specifične neuropatske senzacije posmatraju kao pacijenti koji primarno imaju psihičke tegobe, a u stvari one mogu da budu samo posledica neprijatnog neuropatskog bola.
- Ova vrsta bola javlja se kao posledica oštećenja i bolesti nervnog sistema. Dakle, on nema zaštitnu funkciju kao akutni bol, a pacijenti ga opisuju kao bol koji se ne može ni sa čim uporediti. Veoma se teško leči, ali se uspešno kontroliše lekovima. Uzroci koji dovode do neuropatskog bola su brojni, ali dijabetes je jedan od najznačajnijih faktora rizika. Kod trećine pacijenata sa dijabetesnom neuropatijom javlja se neuropatski bol.
* Kako se sprovodi lečenje?
- Ciljevi su da se smanji bol i spreči dalje razvijanje patološkog procesa, povećanje fizičke sposobnosti za rad kao i psihološke stabilnosti. Ako se neuropatski bol smanji za više od 30 odsto, smatramo da terapija daje pozitivan efekat. Zato je pristup svakom pacijentu individualan.
* Zbog čega mnogi pacijenti ne dobiju brzo odgovarajuću terapiju?
- Zato što se lečenje najčešće započinje antireumaticima i analgeticima. Međutim, ove grupe lekova ne daju rezultate, jer su potrebni antidepresivi i antiepileptici, a kod težih slučajeva uključuju se i opioidi.
* Kome bi trebalo da se obrate pacijenti koji pate od ove vrste bolova?
- Oni moraju prvo da potraže pomoć kod svojih izabranih lekara u domovima zdravlja, koji bi trebalo da ih nadalje usmere ka odgovarajućim specijalistima da otkriju o kakvom obliku bola se radi i koji je njegov uzrok. Ako se utvrdi da je reč o neuropatskom bolu potrebna je konsultacija neurologa u nekom od regionalnih kliničkih centara.