Obeležen Svetski dan borbe protiv artritisa

B. Radivojević

12. 10. 2016. u 15:06

Tri osobe sa velikim lutkama slonova na leđima, simboličnim perfomansom pokazale su u sredu na Kalemegdanu u Beogradu svu težinu bolesti i pritiska na kičmu koju trpe oboleli od spondiloartiritisa

Обележен Светски дан борбе против артритиса
TRI osobe sa velikim lutkama slonova na leđima, simboličnim perfomansom pokazale su u sredu na Kalemegdanu svu težinu bolesti i pritiska na kičmu koju trpe oboleli od spondiloartiritisa.

Takođe, u Beo Zoo Vrtu "Vrtu dobre nade", povodom 12. oktobra, Svetskog dana borbe protiv artritisa, organizovana je i "Šetnja dobre nade" s obzirom na to da šetnja i fizička aktivnost nama obolelima od reumatskih bolesti, predstavlja sastavni deo lečenja.

Ove godine Svetski dan je posvećen spondiloartritisu, teškoj reumatskoj bolesti koja se manifestuje upalom i okoštavanjem zglobova kičmenog stuba i,ili perifernih zglobova.

Druženju i obeležavanju Svetskog dana na prostoru Zoološkog vrta na Kalemegdanu prisustvovalo je gotovo 100 pacijenata iz cele Srbije, veliki broj dece obolele od reumatskih bolesti, kao i brojni doktori, naši poznati reumatolozi.

Predstavnici Udruženja obolelih od reumatskih bolesti i doktori reumatolozi delili su informativne materijale na temu reumatskih bolesti i spondiloartritisa i razgovarali sa brojnim zainteresovanim građanima.

U Srbiji 70.000 građana boluje od zapaljenskih reumatskih bolesti, među njima je 2.000 dece, dok 15.000 osoba boluje od spondiloartritisa.

- Cilj ove manifestacije je da podignemo svest o reumatskim bolestima među zdravstvenim profesionalcima, obolelima i široj javnosti, kao i da ukažemo na značaj rane dijagnostike i odlazak reumatologu kako bi se spondiloartritis otkrio na vreme i započelo sa lečenjem- rekla je dr Mirjana Lapčević, predsednica Udruženja obolelih od reumatskih bolesti.- Na žalost, u Srbiji se dijagnoza spondiloartritisa postavlja kasno, jer ljudi ove bolesti često zamenjuju sa bolom u kičmi uzrokovanim degenerativnim promenama, pa bolest godinama ostaje neprepoznata i pogrešno lečena.Ponekad je potrebno i 10 godina da se bolest dijagnostikuje.
Rana dijagnoza i odlazak kod reumatologa su veoma bitni, jer omogućavaju pravovremenu dijagnostiku i savremeno lečenje. Iz tih razloga, a kako bi građani prepoznali na vreme ovu tešku bolest, pokrenut je i sajt www.neboluuleđima.rs.

Predsednik Udruženja reumatologa Srbije prof. dr Milan Petronijević naveo je da spondiloartritis spada u zapaljenske reumatske bolesti, čije su zajedničke karakteristike upala i okoštavanje zglobova kičmenog stuba (spondilitis) i upala perifernih zglobova, odnosno zglobova na ekstremitetima (artritis), te otuda i potiče naziv spondiloartritis.

- Od spondiloartritisa najčešće oboljevaju mladi muškarci od 15 do 40 godina, čak pet puta češće od žena- rekao je Petronijević.

- Bol u donjem delu leđa koji se javlja svakodnevno u periodu dužem od tri meseca, najintenzivnije u jutarnjim satima, a smanjuje se pri kretanju, je najverovatnije uzrokovan spondiloartritisom.

Spondilitis - upala zglobova kičmenog stuba, se kod bolesnika ispoljava kao krstobolja, odnosno kao opisani bol u donjem delu leđa koji je nastao postepeno (bolesnik se za razliku od bola kod klasičnog "ukočenja" ne seća tačno kada je to bilo), podmuklog je i tinjajućeg tipa, svakodnevno je prisutan duže od tri meseca i to najviše u jutarnjim satima (još dok je bolesnik u krevetu).

Ovaj bol se smanjuje pri kretanju i drugim aktivnostima, za razliku od bola uzrokovanog degenerativnim promenama (uklještenjem živaca i starošć) koji se baš suprotno pri pokušaju promene položaja tela i kretanja povećava i to je bitna karakteristika koja ih međusobno razlikuje. Uzrok nastanka spondiloartritisa još nije jasno definisan, a pored naslednog faktora, smatra se da okidač može biti i pad imunog sistema, objasnio je prof. Petornijević.

Zbog toga je izuzetno važno da se pacijent na vreme jave reumatologu, jer pravovremena dijagnostika i savremeno lečenje (NAIL, kortikosteroidi, hemijske I biološke terapije) u početnom stadijumu bolesti, sprečava buduće deformitete i funkcionalne deficite i omogućava bolesniku da nastavi sa kvalitetnim životom i radom, kao i da se samostalno brine o sebi.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije