Rastko Petrović - Veliki putnik sa beležnicom

ROMANOPISAC, pesnik, esejista, putopisac, likovni kritičar, diplomata, svetski putnik, kolekcionar umetnina, etnograf, daroviti crtač, kamerman i fotograf... - Rastko Petrović, preminuo je iznenada, od "tromboze srca", na današnji dan pre sedam decenija, u Vašintonu.

Deveto dete učitelja Mileve i Mite, mlađi brat slavne slikarke Nadežde Petrović, koji je sa srpskom vojskom sa 17 godina prošao albansku golgotu, a posle rata, kao francuski đak u Srbiju donosio avangardna evropska stremljenja u umetnosti i književnosti, umro je sam, u emigraciji. O Rastkovom odlasku ovdašnja štampa nije izvestila, dok je pariski "Mond" objavio:

PROČITAJTE I: Celokupna dela Rastka Petrovića u "Portalibrisu"

"Iz Vašingtona javljaju o smrti jugoslovenskog pesnika i romansijera Rastka Petrovića... Njegova smrt u 51. godini duboko će se osetiti u svetu književnosti." Njegovi posmrtni ostaci preneti su na beogradsko Novo groblje tek 1986.

U našim knjižarama, povodom sedamdeset godina od smrti, danas će se, u izdanju kuće "Portalibris" pojaviti sabrana dela, kako bi podsetila na i dalje u velikoj meri zaboravljenog umetnika. Reizdanja svih Rastkovih dela obuhvataju - romane "Burleska Gospodina Peruna Boga Groma", "Sa silama nemerljivim" i "Ljudi govore" (u jednoj knjizi), "Dan šesti", knjige poezije "Otkrovenje" i "Poezija", putopisnu prozu "Putopisi" i "Afrika", esejističke i kritičke radove u knjizi "Eseji i članci", diplomatsku i privatnu prepisku u "Diplomatskim spisima".

Pisac u Africi i fotografije koje je tamo snimio

Kao jedan od najobrazovanijih i najdarovitijih pisaca svoje generacije, oduševljavao se izvornim oblicima umetničkog i duhovnog izraza, a njih je pronalazio kako u našoj narodnoj književnosti tako i u primitivnom stvaralaštvu afričkih i američkih domorodaca. U svoja dela unosio je obredne pesme, razbrajalice, bajalice, legende, predanja...

Ne čudi što su upravo predmeti ritualne namene - idoli, reljefi, maske, fetiši, primitivni muzički instrumenti, nakit, delovi oružja, posuđe, njih ukupno 40 koje je doneo iz Afrike - deo ostavštine pohranjene u Narodnom muzeju, u Zbirci Nadežde i Rastka Petrovića, koju je kao legat ostavila njihova sestra Ljubica Luković. Etnografsku građu zbirke čini čak 108 eksponata, a pored afričih, ima ih i iz Okeanije, Severne i Južne Amerike. Na svojim ekspedicijama, Rastko je snimao filmove, kao i veliki broj fotografija.

Bogata je i Rastkova biblioteka, sa više od 600 knjiga i 100 časopisa, ali i epistolarna građa. Na vrednu i još nedovoljno istraženu kolekciju dopisnica upućuje nas Lidija Ham, iz Narodnog muzeja:

- Iz svih krajeva sveta, postoji čak 449 razglednica, koje su slali Nadežda i Rastko svojoj porodici, a ima i onih dobijenih od prijatelja. Neke od njih nalaze se u albumima, ali i ih ima još dosta koje bi trebalo da se iščitaju, izuče i sistematizuju, čime bi mogli da dobijemo nove podatke o Rastkovom i Nadeždinom životu - ističe sagovornica.

Zanimljive su i gramofonske ploče našeg velikog pisca. Na njima ima zvuka Afrike i Meksika, ali i džeza.

BEKSTVO U EGIPAT

PORED trideset radova Nadežde Petrović, Ljubica Luković je Narodnom muzeju poverila i sedam Rastkovih akvarela, među kojima su "Bekstvo u Egipat", "Predeo iz džungle", "Orijentalna igračica"... Ali, u likovnom delu zbirke su i dela predvodnika istorijskih avangardi, koje je pisac prikupio kao kolekcionar. Reč je o Pikasovom bakropisu, Rodenovom akvarelu, Modiljanijevim, Koktoovim i crtežima Marksa Ernsta, dok su slika Moiza Kislinga "Poluakt devojke" i grafika Žorža Ruoa "Glava Ibija", sada deo stalne postavke nacionalnog muzeja.