Miroljub Filipović: Umetnike svi reketiraju

A. POPADIĆ

31. 07. 2019. u 14:54

Slikari Miroljub Filipović i Mirjana Denkov o nipodaštavanju samostalaca. Zbog izuzetno teškog položaja zatražili prijem kod premijerke Ane Brnabić

Мирољуб Филиповић: Уметнике сви рекетирају

Miroljub Filipović, Foto Ž. Knežević

SAMOSTALNI umetnici su pali na najniže grane. Još 2006. ionako neveliki doprinosi smanjeni su nam na najnižu osnovicu, a to osećaju sve moje kolege koje odlaze u penziju sa 30.000 dinara, a neki izuzetni slikari, nažalost završili su u bedi, bolesni. Vlast se prema nama odnosi kao da smo državni neprijatelji, a ona nam udeljuje milostinju - kaže, za "Novosti", slikar Miroljub Filipović Filimir, koji je nedavno, zbog izuzetno teškog položaja samostalnih umetnika, zatražio prijem kod premijerke Srbije Ane Brnabić.

Počeo je da se rešava urgentni problem uplata zdravstvenog osiguranja kako bi se samostalnim umetnicima obezbedilo osnovno pravo - na zdravstvenu negu. To je, međutim, objašnjava Filipović, samo kap u moru problema.

- Ako je država već priznala profesiju samostalnog umetnika, onda im mora i omogućiti rad i povoljnije uslove - dodaje Filipović.

On primećuje da evropske države, poput Nemačke, dotiraju samostalne izložbe svojih umetnika, dok kod nas slikare "reketiraju svi".

- Ovde i udruženja svojim članovima naplaćuju i prostor i troškove. A kada izlažu dela, samostalni slikari plaćaju sve: zakup galerije, izradu kataloga, transport... Tržište ne postoji, a privatne galerije rade po principu da umetnik donese sliku i ostavi je na revers, pa ako se proda, proda. Autor je u to uložio vreme, novac, energiju, a galerista ništa, a ako se proda, dobija procenat.

Filipović smatra da veliki deo krivice snose i njegove kolege i matična udruženja koja se nisu borila za prava samostalnih umetnika već svoja.

- To je posebno vidljivo kod dodele ateljea, mimo svakog kriterijuma. Na tim listama, umesto samostalaca, prednjače oni koji već imaju radni prostor ili slikari koje se ceo život bave profesurom i koji svoje beneficije ostvaruju kao prosvetni radnici.

Prema rečima slikarke i bivše predsednice UO ULUS-a Mirjane Denkov, problem statusa samostalnih umetnika jedno je od gorućih i najkompleksnijih strukovnih pitanja i obuhvata širi spektar nerešenih problema.

Goran Divac


- Niko nema prava da ćuti na očigledno temeljito sistemsko uništavanje jedne žive i nezaustavljive stvaralačke energije koju produkuje umetnik u gotovo nemogućim uslovima. Odgovornost je institucionalna, kako obrazovnog sistema kao ključne karike u sistemu produkcije novih generacija umetnika, tako i reprezentativnih strukovnih udruženja, koja mahom ne ostvaruju osnovnu funkciju stvaranja i poboljšanja uslova rada, statusa i pozicije umetnika - smatra Mirjana Denkov.

Ona objašnjava da se finansiranje reprezentativnih udruženja trenutno vezuje za broj samostalnih umetnika, pa udruženja neumereno uvećavaju njihov broj, snižavajući kriterijume za prijem.

- Samostalni umetnici postaju na neki način taoci reprezentativnih udruženja i neretko njihov status zavisi od volje uprave ili administracije. Status umetnika, a posebno samostalnog urušen je do mere kada ne možemo više govoriti o poboljšanju već o potpunoj reanimaciji - kaže Mirjana Denkov.

BEZ STATUSA ISTAKNUTIH UMETNIKA

SAMOSTALNIM umetnicima učinjena je još jedna nepravda - ukinut im je status istaknutog umetnika, ističe Filipović:

- Taj status je svojevremeno značio da vam Gradski sekretarijat za kulturu uplaćuje dvostruku osnovicu, pa su penzije umetnika bile u rangu profesorskih. A onda nam je 2006. država oduzela taj status, što je sramotno, jer nam ga nije ona dodelila već naše matično profesionalno udruženje.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije