Na izvoru srpskog jezika

TRADICIONALNA manifestacija "Trg od ćirilice" prvi put je otvorena van hercegnovskog Trga Belavista, pesničkim susretom "Vukovski ti pojevi" u Petnjici kod Šavnika, postojbini predaka Vuka Karadžića. Ovim događajem obeležava se i osam vekova svetosavske samostalnosti Srpske pravoslavne crkve.

Ispod ljutih petinjičkih stena organizatori su poručili da je pravedno da "Trg od ćirilice" "uzme vode sa izvora" baš u Vukovom zavičaju, ali i srpskog jezičkog "griniča" koji je među drugim raskošnim dijalektima našeg razuđenog naroda izabran da bude etalon i stub srpskog književnog jezika. Protojerej-stavrofor Radomir Nikčević, direktor Izdavačko-informativne ustanove Mitropolije crnogorsko-primorske "Svetigora", preneo je blagoslov mitropolita Amfilohija da ovogodišnja manifestacija "Trg od ćirilice" krene upravo iz Petnjice, što je obradovalo narod drobnjačkog kraja.

- Nadamo se da će cela Crna Gora vrlo brzo postati "trg od ćirilice" - rekao je kratko prota Radomir.

U kompleksu "Vukovi korijeni", Drobnjaci su ugostili pesnike i guslare iz Crne Gore, Republike Srpske i Rusije. Gost večeri je bio Igor Jelisejev iz Rostova na Donu, pesnik i prevodilac, glavni urednik časopisa "Rukopis", dopisni član Petrovske akademije, član Udruženja književnika Rusije.

Pročitajte još: Čitanje podstiče duh

- Na ovom mestu gore još nisu umučale: ovde se govorilo srpski, govori se srpski i govoriće se srpskim jezikom. Na ovom gumnu veđa ovog kršnog stenja kao da nam Vuk dogura svežnje pouzdanja, ovde smo pored reformatora jezika srpskog koji je odavno otpečatao i za sva vremena svoltao jezik, a plamen ikone ćirilice nam se uspravio da nikada ne poklekne. Sve što je uzvišeno, neposustalo opstaje kao nepresušna reka, koja natapa tlo i čini ga plodnim, kao raskošno drvo koje nam daje trajni hlad i odmorište, a sve što je smandaljeno na brzinu i postidno i nisko, kako bi rekao veliki pesnik Miljković, istruliće. Iako su se nad nama nadvila bezdušna i mećavna vremena, a "trube razuma zaglušene", imajmo nadu, osokoljeni Bakovićevim stihom: "Jesam mrav, ali ne gubim nadu da će mi život proći na putu ka Carigradu" - kazao je profesor Vojislav Karadžić, domaćin ovog kultnog događaja.