Murakami o tajnama i pisanju
28. 06. 2019. u 15:54
Tri nova naslova u izdanju "Geopoetike": "Pisac kao profesija" velikog Harukija Murakamija, "Linkoln u bardu" bukerovca Džordža Sondersa i "Ulhva, šamanka" čiji je autor južnokorejski pisac Kim Tong Ni
TRI nova naslova predstavila je u četvrtak izdavačka kuća "Geopoetika": "Pisac kao profesija" velikog Harukija Murakamija, "Linkoln u bardu" bukerovca Džordža Sondersa i "Ulhva, šamanka" čiji je autor južnokorejski pisac Kim Tong Ni.
Najličnija knjiga pisca čija je ličnost obavijena velom tajne, uprkos ogromnoj popularnosti širom sveta - ovim rečima izdavač opisuje Murakamijev autobiografski esej, predstavljajući ga kao redak i dragocen književni dragulj za njegove čitaoce. U dvanaest poglavlja on iskreno, potpuno otvoreno, neretko i duhovito, govori o pisanju ali i o potrazi za snovima i srećom u životu, iznosi svoje mišljenje o književnim nagradama, pogotovo o Akutagavinoj i Nobelovoj, objašnjava zašto mu je najvažnije mišljenje supruge o njegovim rukopisima, koji su njegovi saveti za one koji počinju da pišu, otkriva kakav je bio đak i da li je voleo školu, kako se nosi sa negativnom kritikom, zašto je tek u "Norveškoj šumi" prvi put dao ime glavnom liku u romanu i zašto nikada ne piše naručene tekstove, ne obećava i ne pristaje na rokove, a daje i odgovor na pitanje: Da li pisac treba pre svega da bude slobodan čovek, pa tek onda umetnik?
- Voleo bih da ovu knjigu čitate kao neku vrstu kompilacije mojih (sadašnjih) stanovišta o pisanju romana - poručuje sam Murakami sa korica izdanja u prevodu Divne Glumac.
Dobitnik Bukerove nagrade za 2017. godinu, Džordž Sonders, sentimentalnim i filozofskim, grotesknim humorom protkanim romanom "Linkoln u bardu", smeštenim u doba Građanskog rata, uspeo je da pomeri granice književnosti. Nezaboravnu priču o porodičnoj ljubavi i gubitku on razvija na osnovu klice istorijske istine da je Abraham Linkoln, nakon smrti sina, obilazio njegovu grobnicu da bi držao u naručju njegovo telo.
Radnja romana "Ulhva, šamanka" koji su sa južnokorejskog preveli Mila Stamenković i Ćo Jang Von, smeštena je u vreme japanske okupacije kada je korejskoj kulturi i identitetu pretila velika opasnost od iščezavanja. Kim Tong Ni se "u pokušaju da spase izvor korejskog mentaliteta", kako kaže, okreće korejskoj tradiciji i izvornom duhovnom svetu Korejaca - šamanizmu.