Kusturica: Ne želim da molim za film kao Veljko Bulajić
19. 02. 2019. u 21:55
Proslavljeni filmski reditelj Emir Kusturica i profesor Filološkog fakulteta Milo Lompar razgovarali su sa studentima Fakulteta političkih nauka o izostavljanju srpske tradicije i kulture u savremnom umetničkom stvaralaštvu u Srbiji
Proslavljeni filmski reditelj Emir Kusturica i profesor Filološkog fakulteta Milo Lompar Foto Tanjug
Kusturica je studentima kazao da ne želi da snima "prigodne" filmove... nešto što je država odlučila.
"Nema šanse da ja molim za film kao Veljko Bulajić. Mora neko da prepozna da je moj rukopis dovoljno valjan da prenese tako veličanstvenu temu kao što je Andrićeva ''Na Drini Chuprija'', mada moram da priznam, da se ministar kulture setio moje namere da snimim film o Jasenovcu", rekao je Kusturica.
Cenjeni reditelj je naglasio da istorijski filmovi epohe koje bi on snimao moraju da budu deo koncepta, koji trenutno ne postoji u okviru naše kulturne politike.
"Treba naći dirljivu priču da bi se filmski predstavilo sve što se događalo u Jasenovcu ili potrošiti mnogo novca da bi se dočarala slika vremena kojeg je Andrić tako uzvišeno ispisao u svom delu 'Na Drini Ćuprija'", kazao je Kusturica.
.jpg)
Srpski kulturni obrazac, prema rečima Kusturice i Lompara, čine svetosavska tradicija, kosovska tradicija, seoba Srba, sekularno iskustvo koje čine Dositej Obradović i Vuk Karadžić i genocid nad srpskim narodom, koji, kako kažu, još nije osvešćen.
"Izvan teorije, ti kulturni obrasci deluju obeshrabrujuće u praksi. Oni nisu napušteni, ali zbog okolnosti koje je nametnula četvrta industrijska revolucija i informatika, uticaj srpske kulture u novom svetu je minoran", rekao je Kusturica i dodao da smo mi ipak narod koji je "izbacio" više pesnika, pisaca, slikara, nego, na primer, Česi.

PROČITAJTE JOŠ: Kusturica: Andrić je mera za sve
"Kod nas se u poslednje vreme pojavljuje bezimena literatura. Sa kinematografskim stvaralaštvom skrenuli smo sa pravca u kojem je moguće da oživimo našu tradiciju. Mi danas imamo programersku kulturu koja dolazi putem ekrana i koja nema ni moralnu ni estetičku vrednost. Moral i estetika se jedva spominju u dnevnom životu", naveo je Kusturica.
.jpg)
On je izneo svoje dobro poznate stavove o "teroru" političke korektnosti u glavnim tokovima umetničkog stvaralaštva.
"Politička korektnost jednaka je autocenzuri. Ishodište te autocenzure jeste posledica jednog društva koje ne može da istrpi istinu. Fejsbuk je ono što je bio rokenrol i televizija kada smo mi odrasli. To je slika sveta koja se deli između ljudi i koja ođednom iz nekog ideloškog razloga biva zabranjena. Autocenzura uvodi zapadnu civilizaciju u agoniju", zaključio je Kusturica.
Dejan
20.02.2019. 00:13
Ovak talentovani,natprosecno inteligentan covek cini sve najbolje za srpski narod i drzavu.Moze posluziti kao primer mnogima kako i na koji nacin se cuva svoja tradicija,kultura identitet.Svojim znanjem,obrazovanjem,iskustvom mogao bi biti predsednik drzave.
A koju je to srpsku tradiciju Kusturica snimao u filmovima Arizona Dream, dokumentarcu o Urugvajskom bivsem predsediku, o argentinskom bivsem fudbaleru i narkomanu....?
@Neko - @Niko.Zanimljivo je mesanje baba i zaba u svrhu diskvalifikovanja najveceg zivog srpskog umetnika koji se kao takav ne bavi iskljucivo srpskom tradicijom,vec kao svetski putnik i gradanin sveta primecuje pojave i ljude..Njegov planetarni znacaj kao i cinjenica da se radi o jako obrazovanom i inteligentnom coveku ne umanjuje njegova "lokalpatriotska"opredeljenja i poimanja svetosavlja kao osnova filozofskog bitisanja..
Srbija i Republika Srpska bi trebale da obezbede sredstva kojima bi Kusturica snimio film "Na Drini cuprija". Verujem da bi ponovo imali remek-delo i to jos vece nego prethodnih nekoliko.
Komentari (4)