NAGRADA MEŠA SELIMOVIĆ: Zamke u vremenu ideologije novca

V. N.

15. 02. 2019. u 16:56

Književni kritičari biraju knjigu godine (9). Mnoge knjige odišu melanholijom, osećanjem kraja jednog sveta, romantičnim žalom za izgubljenim i strahom pred nadolazećim vremenom, ističe Aleksandar Dunđerin

НАГРАДА МЕША СЕЛИМОВИЋ: Замке у времену идеологије новца

Stojan Đorđić (Beograd)

1. “U VATRI SE BOG ODMARA”

Alek Vukadinović (“Konras”)

2. UZALUDNA LEPOTA”

Ranko Krstajić (SKZ)

3. “TUĐINE”

Igor Marojević (“Laguna”)

4. “GIBRALTAR”

Saša Jelenković (Kulturni centar Novog Sada)

5. “PRELEST”

Filip Grbić (“Vulkan”)

Zahvaljujući sve nežnijim i tišim pesničkim slikama A. Vukadinović uspeva da i


svoje patriotske, panteističke i molitvene stihove ispuni najtananijim lirskim tonovima. Romanom u kome opisuje grupu savremenih umetnika R. Krstajić otkriva punu vrednost koju lepota ima i u današnje doba. Marojevićev junak izoštrenom percepcijom sagledava fenomen samoubistva odbacujući ga u svakom pogledu, ali ne iz tradicionalnog užasavanja, već polazeći od svog nepomućenog odnosa prema životu. Pronaći u svakodnevnim pojedinostima oneobičavajući smisao smele asocijacije, pa iz nje načiniti iskorak u još neobičniju ideju o prividu svakog gubitka, kao što to radi S. Jelenković u prečišćenim stihovima, znači preći put do čistog lirskog odnosa prema stvarnosti. F. Grbić ume da artikuliše senzibilitet mladog čoveka okrenutog životu, koji prihvata mnoge izazove, ali je i te kako kritički snažna ličnost da nepogrešivo odbaci lažne rajeve i površne predstave o sreći.

Tatjana LAZAREVIĆ MILOŠEVIĆ (Smederevo)

1. “CRNjANSKI - BIOGRAFIJA JEDNOG OSEĆANjA”

Milo Lompar (“Pravoslavna reč”)

2. “POMOR I STRAH”

Vule Žurić (“Laguna”)

3. “VENAC ZA OCA”

Vesna Kapor (SKZ)

4. “GIBRALTAR”

Saša Jelenković (Kulturni centar Novog Sada)

5. “IZA ZAPALjENE ŠUME”

Zvonko Karanović (LOM)

Monografija M. Lompara vrhunski je esejistički domet. Kroz promišljenu interpretaciju egzistencijalnog osećanja Crnjanskog, autor preispituje i srpski kulturni obrazac. U romanu V. Žurić optimalno koristi žanr istorijskog romana, oblikujući i arhetipsku i alegorijsku ravan, koja je i povest o sudaru dve civilizacijske matrice. Zbirka priča V. Kapor nošena je poetskim ritmom rečenica i jakom emocijom uspomena. Intimne drame junaka slivaju se sa tragičnim zbivanjima s kraja prošlog i identitetskom krizom u ovom veku. U jezgru lirske zbirke S. Jelenkovića je antinomija pobuna - mirenja. Refleksije o svetu sugestivno se indukuju u svedenom jeziku koji pretapa čulnu percepciju u paradokse i raspravu o apsurdu zebnje. Pesnička zbirka Z. Karanovića zasnovana je na “tehnici lirskog romana”. Kroz veštu polifonijsku orkestraciju lirskih glasova autor iskušava moć poezije da bude orijentir i sklonište pred “zapaljenom šumom” sveta.

Aleksandar DUNĐERIN (Novi Sad)

1. “CRNjANSKI - BIOGRAFIJA JEDNOG OSEĆANjA”

Milo Lompar (“Pravoslavna reč”)

2. “PODNEBLjE”

Slobodan Jović (Udruženje književnika Republike Srpske)

3. “DESETI ŽIVOT” Aleksandra Savanović (“Kontrast”)

4. “ZABLUDA SVETOG SEBASTIJANA”

Vladimir Tabašević (“Laguna”)

5. “KVADRATNI KOREN IZ ŽIVOTA”

Muharem Bazdulj (“Laguna”)

Studija M. Lompara podseća nas kako i danas srpska književnost ima znatan broj talentovanih umetnika, ali sve manje ličnosti koji će imati sudbinu a ne karijeru. Stihovi S. Jovića tvore jedan zaokruženi roman, veliku naraciju o predapokaliptičnom užasu savremenog doba koje ipak nadjačava realan život i priroda. A. Savanović akcentuje bezlične likove koji oživljavaju svoje živote bez ljubavi i nade, nemoćni da nađu smisao u tmurnoj sadašnjosti. Stvarajući jedan duboko religiozan roman V. Tabašević pokazuje kako je prava književna umetnost negde drugde, i izvan politike, pre svega u rečima, nesvakidašnjim i neobičnim, rečenicama koje se često pretvaraju u metaforične stihove. Prožet ironijom i cinizmom, roman M. Bazdulja predstavlja oštru ali argumentovanu politiku postjugoslovenskog društva, postavljajući pitanje šta čoveku danas u vremenu ideologije novca, znače kategorije ljubavi, morala, humanosti.

Milan R. SIMIĆ (Velika Plana)

1. “DRŽAVNA ŽIVOTINjA”

Slađana Ilić (Gradska biblioteka Lajkovac)

2. “KNjIŽEVNOST I DANI”

Gojko Božović (“Kontrast”)

3. “KNjIGE ZA LjUDMILU”

Ana Stišović Milovanović (“Gradac”)

4. “VENAC ZA OCA”

Vesna Kapor (SKZ)

5. “A BRISEL SE DA PREHODATI LAKO”

Nenad Šaponja (“Sajnos”)

Knjige Radovana Belog Markovića sve su čitanije, stalni su izazov teoretičarima i kritičarima, nižu se zbirke eseja i ogleda o njima. Tako i studija S. Ilić doprinosi razumevanju proze ovog pisca i jeste uspešno razotkriven odnos koji se uspostavlja između književnosti i politike. Stvaralački podvig je i monografija A. S. Milovanović posle koje nam je jasnije zbog čega ponovno iščitavanje knjiga Milisava Savića nude nova saznanja sve iznova nagoveštavajući i dodatna čitalačka otkrića. G. Božović, čitalac od poverenja, obogatio je našu književnost zbirkom eseja u kojoj saznajemo i koji su to gubici, jednostavno, nenadoknadivi. V. Kapor ne gubi poverenje u priču, naprotiv. “Ima dana kad izmišljamo da smo živi”, baš tako. N. Šaponja potpisuje zbirku putopisa. Književno iskustvo, za nas je iskustvo najvišeg reda, ono u kojem potpuno jesmo, piše Šaponja. Reči kojima se nema šta dodati.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije