Holivudski reditelj o filmu Kapetan: Svet stoji blizu ponora

R. Radosavljević

01. 12. 2018. u 15:25

Holivudski reditelj Robert Šventke o novom filmu "Kapetan", koji je stigao u naše bioskope

Холивудски редитељ о филму Капетан: Свет стоји близу понора

Maks Hubaher u filmu "Kapetan" Foto Fame solutions

JEDAN od najboljih evropskih filmova nove produkcije, istorijska drama "Kapetan" reditelja i scenariste Roberta Šventkea (nagrade na festivalima u Torontu, San Sebastijanu, Roterdamu...), stigao je 29. novembra i u bioskope širom Srbije.

Ostvarenje koje je nemački reditelj s velikom holivudskom karijerom posle niza godina odsustva ponovo radio u svojoj zemlji, snimljeno je po istinitom događaju. Drama se dešava u poslednjim nedeljama Drugog svetskog rata - mladi nemački vojnik, 19-godišnji Vil Herold (igra ga Maks Hubaher), u očajničkoj borbi da preživi posle dezertiranja pronalazi uniformu nacističkog kapetana. Lažno se predstavljajući, on uz uniformu preuzima i njegov identitet, i sam postaje jedan od monstruoznih zločinaca od kojih je pokušavao da pobegne...

Šventke se za ovaj film pripremao 12 godina, scenario je napisao na osnovu izveštaja Specijalnog britanskog suda, a ekskluzivni intervju sa njim "Novosti" su dobile zahvaljujući distributerskoj kući Fame solutions.

- Priču o Vilu Heroldu ispričao sam iz zločinačke perspektive, istražujući najdublje slojeve u ljudskoj psihi koji dovode do zločina. Nemački nacionalsocijalizam bio je dinamičan sistem - potreban je bio veliki broj ljudi da stvori takvu katastrofu. Neki su bili vođeni idealima, neki su bili oportunisti, neki osuđeni nasilnici, a neki su samo hteli da sačuvaju goli život. Ti ljudi nisu bili arhitekte sistema kome su služili, nego obični, takozvani mali ljudi koji su živeli pored nas, a ipak su postali deo populacije nacista. Svi mi volimo da mislimo da bismo bili dovoljno moralni i hrabri da se suprotstavimo sistemu. Ali istorijske činjenice to ne podržavaju. Danas, ponovo stojimo previše blizu ponora, i zato je važno da se suprotstavimo nasilju - kaže Šventke, ističući da je za snimanje "Kapetana" temeljno istraživao temu ratnog zločina u Drugom svetskom ratu, kroz mnogo istorijskih i psiholoških knjiga, dnevnika, romana...

Reditelj koji je u Holivudu zvezda u usponu, navodi da je pročitao i preostale dokumente o slučaju "Herold" koji se nalaze u državnom arhivu grada Oldenburga.

- Posetio sam i koncentracioni logor Estervegen, i mada "Kapetan" nije ispričan iz vizure žrtava, ta vrsta eksperimentalne vizije prošlosti bila mi je vodeći princip - neprestano sam pokušavao da pronađem odgovor na pitanje kako su tako monstruozni zločini uopšte mogli da se dese. I što sam više informacija saznavao, manje sam razumeo. Shvatio sam do poenta nije u analiziranju ličnosti Vila Herolda i primenjivanju terminologije u vidu kliničke psihologije. Jer, kad god sam pokušao da ga definišem, imao sam osećaj da ga uprošćavam. Zaključak ko je on pomalo mi se razjasnio tokom snimanja filma, ali me je i apsolutno zaprepastio.

REDITELj Robert Šventke

Prema rečima Šventkea, oživljavanje priče o Haroldu, Holokaustu, zločinu, političkoj manipulaciji, šovinizmu..., upravo je sada najpotrebnija savremenom svetu, jer se moralna vertikala, sistemi vrednosti, humanizam i bazična ljudskost svakodnevno tako lako ruše.

- Ono šta se trenutno dešava u svetu, jačanje desnice, pomoglo mi je, nažalost, da shvatim i kako se stvaraju nacistička društva - danas vidimo da se demokratija može lako srušiti, iskoristiti i zloupotrebiti. Postoje određeni uslovi koji treba da se ostvare da bi nastale grozote i genocid. Sve to počinje retorički, dehumanizovanjem protivnika. Napravi se situacija "oni protiv nas". Posle toga nam se objasni i sugeriše da pravila civilizacije više ne važe, da je u redu počiniti ubistvo, i to se poklapa sa legitimizacijom počinjenih zločina. Upravo bi to danas trebalo jako da nas uplaši, jer je opet na delu.

DžODI FOSTER, DžEF BRIDžIS, HELEN MIREN...

NAŠA publika poznaje Šventkea po filmovima "Plan leta", RED, R.I.P.D. (Rest In Peace Department), trilogiji "Drugačija" (The Divergent), koju je snimio sa zvezdama i oskarovcima poput Džodi Foster, Džefa Bridžisa, Džona Malkoviča, Helen Miren, Kejt Vinslent, Naomi Vots, Brusa Vilisa, Morgana Frimena, Šejlina Vudlija, Zoi Kravic..., i koja je inkasirala zaradu od oko pola miliona dolara.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije