U subotu komemoracija i sahrana Momira Bradića

S. BABOVIĆ

30. 11. 2018. u 17:15

Diplomac Više pedagoške škole u Kruševcu i Fiozofskog fakulteta u Skoplju,Bradić je svoje službovanje počeo kao učitelj u Medveđi i Velikoj Drenovi

У суботу комеморација и сахрана Момира Брадића

Foto Iz arhive mongrafije

KOMEMORACIJA povodom smrti Momira Bradića(1935-2018),istaknutog glumca, reditelja i jednog od najsupešnijih rukovodioca više ustanova kulture, biće održana u subotu u 10 sati u Kruševačkom pozorištu, dok će sahrana biti na groblju u rodnoj Medveđi kod Trstenika od 12,30,saopšteno je iz gradskog tetra.

Diplomac Više pedagoške škole u Kruševcu i Fiozofskog fakulteta u Skoplju,Bradić je svoje službovanje počeo kao učitelj u Medveđi i Velikoj Drenovi. U Kruševcu je obnovio rad pozorišta, bio je uspešan upravnik Narodnog muzeja, direktor Slobodišta, bio pokretač “Jefimijinih dana” u Ljubostinji, bio među inicijatorima manifestacija “Dani Jorgovana” (Kraljevo)”, Belovodska rozeta”(Bela Voda, Kruševac), “”Župska berba” (Aleksandrovac), “Prođoh Levač, prođoh Šumadiju”(Kalenić).

-Znali smo oduvek gde bi naša dobra dva druga Momir Bradić i Miroslav Egerić(1934-2016)profesor i istoričar književnosti, bili kada se ne bi pojavili u školu, Bradić je bio u pozorištu, a Egerić u biblioteci – otkriva za “Novosti” Milan Radić,poznati zvaičajni pisac iz Velike Drenove, jedan od najbližih prijatelja Momira Bradića i Dobrice Ćosića.-Moša je prisustvovao svakoj probi sjajnih glumačkih družina u pozorištu, slušajući probe uloge je znao napamet. Kasnije, kada je i sam postao glumac, veliku pozornicu pretvorio je u veliku učionicu, a to je pretvorio i od celog grada,Moravske Srbije i dalje.


radić je, dodaje sagovornik “Novosti”, bio čudo od čoveka. Znao je naizust sve besede Svetog Save, Nikole Tesle, Dositeja, vladike Nikolaja i prvi vratio u učionice sve te naše svetinje.Pisac Ljubiša Bata Đidić decenijama je sarađivao sa Bradićem. Priseća se kako je Bradić u Kruševac došao 60-h godina, kada se grad “renesansno budio”. To je bilo vreme otvaranje muzeja, galerije,osnivanja izdavačke kuće “Bagdala”.

-Jedan je od najzaslužnijih za okupljanje pozorišnih ljudi, računajući da Kruševac sa tim potencijalom treba zapravo da se vrati sebi – iznosi za “Novosti” Ljubiša Đidić.

Treba reći i da je u vreme kada je rukovodio Slobodištem, taj prostor blistao, ličio na Dubrovačke ili Ohridske letnje igre. Predstavama je prisustvovalo od 10.000 do 20.000 gledalaca.

Ljubav prema pozorištu preneo je na sina, Nebojšu Bradića, istaknutog reditelja,bivšeg ministra kulture,svojevremeno upravnika pozorišta, odakle podsećaju da je stariji Bradić uspešno rukovodio i Kulturnim centrom. Tu je afirmisao nove profesionalce: Andreju Zlatića, Ljiljanu Lukić, Grozdanu Lengold, Živka Vukojevića, Ljiljanu Đoković, Zorana Karajića, Olgu Mustafić, kojima se kasnije u profesionalnom teatru pridružuju Tomislav Trifunović i Milija Vuković.

ULOGE

PORED monodramskih uloga Dosetija, Stefana Nemanje i Svetog Save, pamtitiće se i Bradićeve uloge Hajduk Stanka, Damnjana -”Smrt majke Jugovića”,Maneta u “Zoni Zamfirskoj”. Bio je izuzetan kao Mitke i Hadži Toma u “Koštani”, ali i u TV serijama “Selo gori, a baba se češlja”, “Ravna gora”.

-U pozorištu je zabeležio uspešne režije i brojne uloge-navodi Momčilo R.Todosijević, u delu “Značajne ličnosti trsteničkog kraja”. Bradićev Prometej je godinama bio prolog Svečanostima slobode.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije