Vinova loza nas veže za Nemanjiće

M. KRALj

18. 10. 2018. u 14:15

Slikarka Slobodanka Rakić Šefer o izložbi koja je otvorena u Domu vojske. Na radovima čokoti, grožđe, zdravice, ali i religija, filozofija, poezija

Винова лоза нас веже за Немањиће

Slobodanka Rakić Šefer sa svojim delima Foto N. Fifić

VINO i loza su za slikarku Slobodanku Rakić Šefer neiscrpna tema, a svaka slika koju im posveti za nju je, kaže - radost, jer tako može da iskaže svoju energiju, znanje, iskustvo, da se igra, izađe u prostor... Ovaj ciklus predstavlja u Maloj galeriji Doma vojske, izložbom "Usred zemaljske bajke".

Prisećajući se stiha Vesne Parun - "za sve su kriva djetinjstva naša...", umetnica nam priča da je njen deda bio vinogradar i imao veliki vinograd tamjanike u mačvanskom selu Lipolistu.

- U najranijem detinjstvu pila sam takozvano ledeno vino, koje se dobija od grožđa koje je namerno ostavljeno da mrzne na mrazu i koje se bralo oko Božića, a stizalo je za slavu Svetog Jovana - govori Slobodanka Rakić Šefer, za "Novosti". - To je zdravo vino, jer je stajanjem grožđa ispod snega dobijalo izuzetne enzime, a najpoznatiji je resveratrol, koji povoljno utiče na srce i krvotok.

I baš su, kako tvrdi, to ledeno vino i tamni grozdovi ispod snega njena decenijska fascinacija, pa su i slike na kojima su predstavljeni - najemotivnije:

- Njih sam prve uradila, a još ne prestajem da ih radim i često ljudima objašnjavam zašto i kada vinogradari ostavljaju neobrane čokote. Vino od takvog grožđa je najskuplje. Pila sam ga samo u najranijem detinjstvu i u Beču za svoj 50. rođendan. Običan čovek to ne može sebi da priušti ukoliko nema vinograd i ne poznaje tehnologiju.

Kada je započela ciklus slika posvećen grožđu, shvatila je da je ta tema izuzetno široka, zato što su to i loze, čokoti, grožđe, zdravice, vinogradi i religija, filozofija, istorija, trajanje, zdravlje, hrana i poezija. Poseban joj je izazov to što se malo slikara bavilo grožđem, a ovim ciklusom ispunila je i likovnu želju, da slikom izađe u prostor, u treću dimenziju.

- Brzo sam ušla u temu i ona me je tako snažno obuzela - uverava nas sagovornica. - Srbi imaju veliku kulturu vina koju je dinastija Nemanjića dovela do savršenstva. Car Dušan je 1349. doneo zakon o načinu pravljenja vina i njegovoj upotrebi, pa je tako od Velike Hoče izgradio vinovod dug 25 kilometara, a uz pomoć gravitacije, vino se transportovalo do njegovog dvora u Prizrenu. U Hilandaru već stotinama godina raste čudotvorna loza Svetog Simeona.

Slikarka ističe svojstvo loze da niče iz grobova, iz kamena, takoreći ni iz čega:

- To je već filozofija, koja mene veoma zanima. Srbi su vinski narod, srpska slava je obred neodvojiv od vina. Uz čašu vina izgovaraju se razne zdravice. Vino je bilo nadahnuće brojnim pesnicima, koji su ostavili sjajne stihove.

CEO SVET - VELIKI VINOGRAD

RADEĆI ovaj ciklus, već u startu, spontano sam odbacila dionizijski princip, po kome su grožđe i vino simboli sladostrasti i bahanalija, i okrenula se hrišćanskom, koji me je sve vreme vodio. Po njemu su grožđe i vino simboli Hristove krvi, zdravlja i života. Hristos je vrhovni vinogradar i cela naša planeta je jedan veliki vinograd u kome je svako od nas jedno puce, jedna celina. Vino je liturgijska tečnost, jer u putiru za pričešće predstavlja Hristovu krv. Vino je i hrana i zdravlje, a grožđe i svojevrsna apoteka.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije