Venac oživljava sve što je srpskom narodu nedostupno

Milena Marković

14. 10. 2018. u 16:15

U Gračanici, sa čuvarima folklornog blaga okupljenim u ansamblu koji traje pet i po decenija. Podmladak sa tri stotine dece, budućnost za ovu umetnost

Венац оживљава све што је српском народу недоступно

Foto Igor Marinković

OŽIVELI su sve što je odavno daleko i nedostupno srpskom, kosmetskom narodu. Metohiju, njenu pesmu i igru. Vratili običaje Pomoravlja i starog Prizrena. Načas se učini da smo s njihovom igrom i pesmom u neopisivoj lepoti vekovnog trajanja Srba.

Ovo je priča o ansamblu narodnih pesama i igara "Venac" iz Gračanice, čuvarima korena i tradicije, iz kojih izbijaju novi izdanci.

U gračaničkom Centru za kulturu svakodnevno vežba prva postava profesionalnih igrača. A svakog drugog dana omladinski i dva dečja ansambla. Sala u kojoj vežbaju je njihova najvažnija adresa. A pesma i igra, život. Stvaran. Ima li lepšeg od toga da su darovani misijom negovanja folklornog kulturnog blaga kosmetskih Srba, ali i cele Srbije.

- Najlepše je kad se ovaj prostor ispuni decom - govori, uz osmeh, Snežana Jovanović, direktor "Venca". - To će vam reći svako. Ova deca su bogatstvo i budućnost našeg ansambla. I sve ih je više. Ponosni smo na njih. Više od tri stotine dečaka i devojčica vežba u ovoj sali uz svoje starije kolege. Raduju se i radujemo se da jednog dana zaigraju u prvoj postavi.

"VENAC" je osnovala Vlada Srbije. Pomaže im i pruža podršku Ministarstvo kulture. Oni, danas, ni u čemu ne oskudevaju. Imaju moderno opremljenu salu, prati ih najbolji orkestar. Obnovili su nošnje. Neguju koreografije najznačajnijih srpskih umetnika folklora i pesme, starine. I sve se više oslanjaju na struku i nauku iz oblasti etnomuzikologije i istorije ove umetnosti. Sarađuju sa Muzičkom akademijom u Beogradu.

- Da država Srbija ne brine o nama, "Venca", verujte, ne bi ni bilo - kaže Snežana Jovanović. - I mi smo zahvalni. Uzvraćamo na ovu brigu, svojim načinom, najbolje kako umemo. Lepu saradnju zaista imamo sa Ministarstvom i Kancelarijom za Kosovo i Metohiju. Unapređujemo svoj rad i sve smo bolji.

A nije uvek bilo tako, lako. "Venac" je podelio sudbinu sa svojim prognanim narodom. U leto devedeset devete, proteran je iz Prištine. Primoran da se snalazi. Privremeni smeštaj i utočište našao je u centralnoj Srbiji. U Nišu. To nije omelo igrače i muzičare ovog ansambla da pronose igru i pesmu Kosova i Metohije. Četiri godine posle, "Venac" se vratio u Čaglavicu, a nakon pet godina uselio se u obnovljeni Centar za kulturu u Gračanici. Prvi koncerti bili su u srpskim enklavama.

IGRAČI se sećaju tih dana. Progona i pogroma. Tada se deo ansambla, rizikujući život, vratio u Prištinu da spasava nošnje. Najvrednije nisu uspeli da izvuku i nikad nisu ušli u trag tome gde je to blago završilo. Ali su nastavili da podižu sebe i dopunjavaju svoju umetnost uz pomoć svoje države. Nadomeštali što im je oteto, snalazili se, da bi danas, posle bezmalo pet i po decenija trajanja, prevazišli staru slavu. Nadvisili sebe i ostavili iza sve probleme.

Najmlađi u ansamblu "Venac"

MLADOST

NAJVEĆI uspeh "Venca" je, ipak, to što se podmladio. U sastavu ima omladinski i pet dečjih ansambala. U više od dvadeset mesta centralnog Kosova oživeli su i škole folklora. U kolu su deca od pet godina pa naviše.

UPRAVLjA Snežana Jovanović


ŽELjA JE KONCERT U BEOGRADU

POZIVI "Vencu" stižu iz svih krajeva Srbije i regiona. Gde god su se pojavili, igrači ovog ansambla su pokrenuli emocije. Ovih dana nastupiće u Pirotu i Leskovcu. Oni, ipak, žele da imaju koncert u Beogradu. Da pokažu šta znaju i oduže se prestonici. Ali, za njih je značajno i to što će danas zaigrati u porti Pećke patrijaršije. Predstaviće koreografiju stare Metohije, povodom manastirske slave Pokrov Svete Bogorodice.




Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (1)

Миро Марковић

15.10.2018. 05:00

Само напред храбри Срби. Лако је бити Србин у Шумадији и Београду, али у свим другм србским земљама је неприкидна борба ѕа опстанак. Ово што вирадите је као да не дозвољавате да се вечна ватра србске културе, обичаја, певања и играња не заборави нити угаси. Живели на многаја љета!