Skok u Evropu
27. 09. 2018. u 12:50
Katalozi međunarodnih postavki između dva svetska rata u Beogradu. Simbioza kulture i politike
Katalozi i reprodukcije u Salonu grbova - Foto Z. Jovanović
POD svodovima sadašnjeg Predsedništva, nekadašnjeg Novog dvora, između dva svetska rata, za samo četiri godine dok se tu nalazio Muzej kneza Pavla, organizovano je nekoliko značajnih međunarodnih izložbi, kakve do tada ovde nisu bile viđene. Katalozi sa postavki "Modernog francuskog slikarstva" (1936), "Turskih slika" (1937), "Danske umetnosti" (1937), "Italijanskog portreta kroz vekove" (1938), "Francuskog slikarstva 19. stoleća" (1939) i "Modernog mađarskog slikarstva" (1940), koji su trag vremena kada smo hvatali korak sa modernim svetom, mogu se videti do kraja oktobra u Salonu Grbova Beograda, u zgradi gradske biblioteke, u Zmaj Jovinoj 1.
Pročitajte još: Slike iz Bačke bum u Mađarskoj
Odeljenje stare i retke knjige i knjige o Beogradu - Zavičajno odeljenje BGB priredilo je "Izložbu kataloga i promotivnih materijala prvih beogradskih izložbi evropskog slikarstva, održavanih u Muzeju kneza Pavla 1936/1940. godine", čiji autor je Ljubica Ćorović.
- Beograd se kao prestonica mlade države Jugoslavije tek predstavljao svetu, pa je od velikog političkog značaja bilo prezentovati našu kulturu izvan granica, ali i svetsku ovde - objašnjava, za "Novosti", Ljubica Ćorović.
- Posetioci sada mogu da vide kataloge za izložbe koje su uz taj politički, imale i veliki umetnički i edukativni značaj za Beograd između dva svetska rata.
Ključnu ulogu u formiranju vizuelnih osobenosti izloženih kataloga imao je, napominje sagovornica, upravnik Muzeja kneza Pavla - Milan Kašanin, kao i dugogodišnji tehnički urednik Državne štamparije - Dušan Janković. Pored kataloga, Ćorovićeva skreće pažnju i na ostali štampani materijal koji je pratio izložbe, a pre svega na vrhunske reprodukcije, na kojima su radili majstori iz štamparije koja će kasnije prerasti u BIGZ.
Engrov akt u Beogradu

- Kašanin i knez Pavle, kao prosvećeni predstavnik dinastije, bili su veoma dobra simbioza umetnosti i politike - kaže autorka izložbe. - U tom smislu i izložbe koje su priređivali su uz propagiranje jugoslovenske ideje, bile i povezivanje sa svetom, jedan veliki skok u Evropu.
Pročitajte još: Izložba "Pazi otrovno" u Prirodnjačkom muzeju
Najveća međuratna strana izložba, a verovatno jedna od najvećih priređenih u Beogradu, bila je "Italijanski portret kroz vekove", a materijali za nju su pripremljeni i štampani u Italiji. Uz iscrpan glavni katalog, na srpskom i italijanskom, publikovan je i katalog džepnog formata, s reprodukcijama odabranih slika.
- Ova izložba paralelno se odvijala sa sklapanjem političkih ugovora između Jugoslavije i Italije, što ne umanjuje njen značaj i umetničku vrednost. Impresivno je i danas videti koja dela su tada izašla iz Italije da bi ovde bila prikazana. Bilo bi to upečatljivo i za veću sredinu, a ne za mali Beograd, koji ništa slično pre nije video - zaključuje Ljubica Ćorović.
KULTURNA ISTORIJA I TRGOVINA
ZAVIČAJNO odeljenje Biblioteke grada Beograda počelo je da se formira 1929, kao fond knjiga o našem glavnom gradu. Nastalo je po uzoru na velike svetske biblioteke i bilo je u tadašnjem trendu čuvanja podataka o lokalnoj istoriji, objašnjava sagovornica i dodaje:
- Posle Prvog svetskog rata, vodilo se računa kako će Beograd reprezentovati državu, a počelo je čuvanje i svih istorijskih podataka vezanih za grad. Tadašnji gradonačelnik Vlada Ilić shvatio je da kulturna istorija može doprineti boljoj prodaji proizvoda koji su nastajali u Jugoslaviji.