Slava tršićkom geniju
16. 09. 2018. u 21:42
U Tršiću je održana završna svečanost 85. Vukovog sabora, najveće i najstarije kulturne manifestacije kod Srba, koja se održava svake treće nedelje u septebru pod nazivom „Očuvajmo jezik, sačuvajmo zemlju“
Foto: V. Mitrić
Svetkovina je počela, po tradiciji, podizanjem saborske zastave na letnjoj pozornici, kraj rečice Žeravije, nedaleko od Vukovog rodnog ognjišta, i „Himnom Vuku“ Stevana Mokranjca.U ime domaćina manifestacije, grada Loznice, saboraše je pozdravio Vidoje Petrović, gradonačelnik Loznice.
Ovogodišnji saborski besednik, profesor dr Veljko Brborić, redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu, naglasio je je da je „Vuk Karadžić srpske ćirilice“.Uradio je to, kako kaže, „ po Adelungovom načelu i na idejama Save Mrkalja“.
Pročitajte još: 85. VUKOV SABOR: Oda tvorcu pismenosti
Naša obaveza je da ćirilicu čuvamo i i negujemo-rekao je profesor Vrborić.-Legitimno je čuvati i negovatu jezike nacionalnih manjina i strane jezike.Ali briga o ćirilici, matičnom pismu srpskog jezika je naš nacionalni prioritet.To je moralna obaveza.Stoga ne razumem i ne mogu razumeti one kojima smeta Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisma, sve neuređeno se mora urediti, a ono što je nacionalno i pri tom ugroženo valja štititi.Zaštita i negovanje ćirilice nije nije zabrana latinice.Šta je tu sporno?

Nije nepoznato da svaki narod ima svoje velikane, svoje proporoditelje, prevažne i nezaobilazne pojedince koji ga zadužiše potonje vekove i pokolenja-naglasio je profesor Brborić.-Ipak malo je naroda koji imadoše takvu ljudsku gromadu kao što je kod nas bio tršićki genije.Vuk je srpsko nacionalno obeležje, utemeljen je u nacionalnu kulturu, pa niko ne spori da je uz Svetog savu i Njegoša, najzančajnija ličnost srpske kulture i srpske istorije.One kulture i istorije koju su kasnije osnažili Tesla i Milanković, Cvijić i Dučić, Belić i Andrić, Crnjanski i Selimović i drugi značajni umovi -trajni ponos Srbije.

Pročitajte još: „SLOVO“ GRADONAČELNIKA LOZNICE NA 85. VUKOVOM SABORU: "Nekada više znači jedna čobanska kućica nego svi logori slavnih vojskovođa“
U Tršiću je u Obrazovnom centru, koji nosi ime Vukovo, otvorena izložba „Srpska leksikografija od Vuka do danas“, čiji su autori profesor dr Rajna Dragićević i dr Nenad Ivanović.Izložbu je otvorila mr Snežana Nešković Simić, direktorka Centra za kulturu „Vuk Karadžić“, ustanove koja sa gradom Loznica i Vukovom zadužbinom organizuje Vukov sabor.
Predstava „Srpski rječnik“, bila je centralni saborski događaj,čiji je reditelj Darko Kamarit, a scenarista Staša Petrović u kojoj su igrali Igor Đorđević, Milan Caci Mihailović, Aleksandar Srećković Kubura, Danilo Lončarević, Vladan Mihailović, Lepomir Ivković, Tihomir Arsić, Gorica Popović i Nenad Ćirić.
U poslepodnevnom saborskom poselu nastupila je grupa „Garavi sokak“, čime su spuštene zastave ovogodišnjeg Vukovog sabora, koja su trajale od ponedeljka.
Vuuuuuk
16.09.2018. 21:49
Trebamo sačuvati naš srpski jezik, to je tačno... Vuk je bečka škola koji je sve učinio da nam se jezik skroz razlikuje od ruskog, s kojim se nekada razumeli. Šta reći, tako je kako je. Slavimo i dalje mnogo toga i još uvek učimo pogrešnu istoriju. Probudite se srbi.
Besjednici, Garavi sokak...sve samo yni rijeci o guslama? Sta bi vam Vuk rekao na to?
genije je bio Sava Mrkalja, a ovaj "genije" je iskoristio njegove ideje, da budem korektna i ne nazovem stvari pravim imenom.
Немамо ми шта много да славимо с Вуком. Захваљујући Вуковом устоличењу другог писма (хрватске гајице) за омогућено будуће писање српског језика, српске власти и лингвисти и данас дозвољавају сурово замењивање српске савршене азбуке до те мере да је она јавно само у изузецима. То је пораз српског народа који је све до Вука, па и нешто после њега успевао да сачува своју азбуку и поред тога што је сурово прогањана хиљаду година. Онда Вук легализује у Бечу 1850. године латиницу, и ћирилица пада...
Komentari (4)