Veliki skup slavista
18. 08. 2018. u 13:05
Više od hiljadu učesnika na kongresu posvećenom slovenskim jezicima u Beogradu. Suvajdžić: Manifestacija će biti i omaž akademiku Aleksandru Beliću
Ljiljana Marković, Boško Suvajdžić, Rajna Dragićević i Veljko Brborić - Foto Z. Jovanović
MEĐUNARODNI kongres slavista, koji se održava svake pete godine, okupiće od 20. do 27. avgusta u Beogradu više od 1.000 učesnika iz 43 države - od slovenskih zemalja, preko Amerike i Australije, do Japana i Južne Koreje.
Pročitajte još: Slavisti iz celog sveta na naučnom skupu u Beogradu
Šesnaestu po redu najznačajniju i brojčano najveću naučnu manifestaciju posvećenu slovenskim jezicima, književnostima i kulturama organizuju Međunarodni komitet slavista, Savez slavističkih društava Srbije, Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu i Srpska akademija nauka i umetnosti, a pod visokim pokroviteljstvom predsednika Srbije i pod pokroviteljstvom Grada Beograda.
- Organizujemo kongres koji je istorijski jer je najavljeno oko hiljadu učesnika koji su vrhunski svetski slavisti - objašnjava predsednik MKS-a prof. dr Boško Suvajdžić.
- Ovogodišnji kongres će biti i omaž akademiku Aleksandru Beliću, nekadašnjem predsedniku SANU, koji je 1939. sproveo pripreme za održavanje trećeg Kongresa slavista u Beogradu, ali koji je otkazan zbog Drugog svetskog rata.
Suvajdžić je naglasio da će posebne teme Kongresa biti dvesta godina "Srpskog rječnika" Vuka Stefanovića Karadžića i Vukov značaj u slavistici, zatim Aleksandar Belić u istoriji slavistike, kao i završetak Prvog svetskog rata i njegov značaj za razvoj slavistike.
- Na Filološkom fakultetu se izučavaju 34 strane filologije, ali smo prvenstveno posvećeni temeljnom izučavanju srbističkih disciplina, odnosno jezik, književnost i kultura. Uvek ćemo biti centar svetske srbistike, a ovim kongresom proširujemo obuhvat na slavistiku - naglašava Ljiljana Marković, dekan Filološkog fakulteta u Beogradu, koji je domaćin Kongresa.
- Naša poluga u društvenom, ekonomskom i kulturnom razvoju je upravo identitet i proučavanje identitetskih nauka kao što su slavistika i srbistika. Ukoliko nismo svesni onoga ko smo i šta smo, nećemo moći da se razvijamo.
Markovićeva je istakla da će okupljanjem slavista od Japana, preko Azerbejdžana, Kine i Indije do slavističkih centara u SAD, obezbediti jednonedeljni živi dijalog predstavnika različitih kulturnih miljea.
- Na svetskim univerzitetima slavistički centri su manje ili više razvijeni. Na primer, Slavistički centar u Južnoj Koreji svake godine okupi više do 200 studenata koji proučavaju srpski jezik, književnost i kulturu. Kongres će biti veliki podstrek razvoja slavistike i srbistike, kao i učvršćivanja značaja Slavističkih centara - kaže Markovićeva.
.jpg)
Program Kongresa, koji je sastavio prof. dr Petar Bunjak, predviđa 1.674 nastupa, a učesnici će učestvovati u sekcijama, tematskim blokovima, okruglim stolovima i prvi put sa poster-referatima.