Živko Nikolić stvorio kulturnu baštinu

NA vrhu liste filmova koji su proglašeni kulturnom baštinom nalazi se i kultno ostvarenje "Lepota poroka", velikog jugoslovenskog i crnogorskog reditelja Živka Nikolića. Ovo remek-delo iz 1986, snimljeno u produkciji "Centar filma", urađeno je u novoj, digitalno restaurisanoj verziji, u okviru projekta "Vip Kinoteka", a publika će imati priliku da ga vidi 30. maja, kada su u Jugoslovenskoj kinoteci zakazane dve projekcije.

Pročitajte još: Remek-delo našeg Felinija

Nezaboravna Nikolićeva crna komedija iz koje replike i danas žive među generacijama gledalaca, govori o običaju u selima crnogorskog krša da muž nevernu ženu ubija maljem preko pogače, a događa se u vreme početka naturizma na jadranskoj obali. Antologijske likove u izuzetnoj filmskoj drami jednog od najvećih autora ovdašnje kinematografije, ostvarili su Mira Furlan ("Zlatna arena" u Puli za najbolju žensku ulogu), Milutin Mima Karadžić, Petar Božović, Mira Banjac, Vesna Pećanac, Eva Ras, Miodrag Miki Krstović, Boro Stjepanović, Milo Miranović, Boro Begović...

PETAR Božović, kome je iz "Lepote poroka" kao "zaostavština" godinama ostao nadimak Žorž (po liku kuma koji nepoštenjem preokreće arhaičan svet crnogorskog sela i uništava život svojih kumova, mladog bračnog para), kaže, za "Novosti", da je ovaj film jedan od ključnih u njegovoj karijeri.

Pročitajte još: Živku Nikoliću ulica u Nikšiću

- Činjenica da su kritičari "Lepotu poroka" izdvojili kao kulturnu baštinu, svedoči o tome da Nikolićevo ostvarenje ima neke neprolazne vrednosti, kao što i sam naslov filma nosi u sebi nešto neprolazno. A ako govorimo o mojoj ulozi, lik Žorža nije bio lak, morao sam da pazim da ne skliznem u neku karikaturu. Jer, kad uloga nudi previše mogućnosti, onda je najveća opasnost ne uvaliti se skroz u nju, nego treba imati osećaj o izboru glumačkih sredstava - ističe Božović.

Mira Furlan i Mima Karadžić

Mira Banjac, maestralna u liku Milade, upravnice kampa za nudiste, koja u filmu kaže danas već legendarnu repliku "život sam dala za naturizam", ističe da su Živku Nikoliću ostali dužni i crnogorska i srpska država.

Mira Banjac i Petar Božović

- Drago mi je što su Živkovi filmovi najzad dobili pravo mesto, ne samo u našoj filmskoj umetnosti, nego i u kulturi, i da je on konačno došao u orbitu svesti onih koji odlučuju o baštini. Bio je izuzetan, neponovljiv stvaralac i čovek, esteta najvećeg formata, i sve što sam uradila u "Lepoti poroka", uradila sam samo za Živka.

AUTORKA monografije o Nikolićevom delu, kritičarka Božena Jelušić, kaže da su njegova ostvarenja dobila bitku sa vremenom i novim tehnologijama.

- Kada posle toliko godina od snimanja filma, u jednoj umetnosti koja se tehnološki toliko brzo menja da se jedva hvata korak sa tim promenama, imate činjenicu da "Lepota poroka" i dalje komunicira sa publikom u bilo kojoj zemlji, na bilo kom prostoru, kao i onda kada je snimljena, čak i bolje, jasno je da je Živko dobio opkladu sa večnošću. On jeste crnogorska i jugoslovenska veličina, ali mislim da i u istoriji svetskog filma može da ima značajno mesto. Sa filmovima "Jovanka Lukina", "Čudo neviđeno", ili "Ljepota poroka" do srži je ogolio crnogorski mentalitet - ističe Jelušićeva.

U glumačkoj ekipi bili su i Alan Nuri, Ines Kotman, Dobrila Ćirković, Veljko Mandić, Svetolik Nikačević, Drago Malović, Mladen Nelević..., a na filmu se prvi put pojavio i Žarko Laušević, kao mladić s cigaretom. Direktor fotografije bio je Radoslav Vladić, montažer Zoltan Vagner, scenograf Miodrag Mirić, a muziku je komponovao ZoranSimjanović. "Lepota poroka" obišla je brojne svetske festivale na kojima je osvajala nagrade, a u Izraelu je nekoliko godina bila najgledaniji jugoslovenski film.

FENOMEN EROTIKE

NIKOLIĆEVA "Lepota poroka" ostaće upamćena i po tome što su u jugoslovenskom filmu prvi put prikazane scene grupnog seksa između dve žene i muškarca.

"Kod nas je tradicija još jaka. Ona čuva neke davno postavljene erotske norme, tako da njihovo kidanje koji put bude potresno, pa i bolno. Erotika se ovde, pogotovu u Crnoj Gori, još čuva u mitu, ali mitu koji vreme već nagriza. No, sigurno je da je današnji čovek još uvek jednom nogom u prošlosti. Drugom nogom je zakoračio u budućnost, koja nije učvrstila novi pravi i konkretan oblik erotskog, odnosno, normalnog življenja i odnosa prema erotici, što je sastavni deo nas samih", govorio je svojevremeno veliki Živko Nikolić.