Priznanja srpskoj baštini

M. KRALj

15. 05. 2018. u 11:39

Dodeljene nagrade Evropske unije za kulturno nasleđe - "Evropa nostre" za 2018. godinu. Jelena Todorović i Biljana Crvenković istraživale dvorsku zbirku

Признања српској баштини

NASLEĐE Dvorski kompleks Foto P. Milošević

ČAK tri projekta iz Srbije našla su se na listi 29 dobitnika nagrade Evropske unije za kulturno nasleđe - "Evropa nostre" za 2018. godinu, najuglednijeg evropskog priznanja u ovoj oblasti. Nagrađeno je istraživanje i katalogizacija Državne umetničke kolekcije, Dvorskog kompleksa, Jelene Todorović, redovnog profesora FLU i Biljane Crvenković, kustosa Muzeja primenjene umetnosti, a među laureatima iz 17 zemalja, u kategoriji konzervacije, našli su se Paviljon kneza Miloša u Bukovičkoj banji u Aranđelovacu i Tvrđava Bač.



Pročitajte još: Srpski stručnjaci među najboljima u zaštiti nasleđa

Za priznanja koja se dodeljuju za impresivna dostignuća u očuvanju i istraživanju nasleđa, kao i u obrazovanju, obučavanju i podizanju svesti o nasleđu, stiglo je 160 prijava organizacija i pojedinaca iz 31 zemlje širom Evrope. Radom na istraživanju kolekcije Dvorskog kompleksa Jelena Todorović i Biljana Crvenković bave se od 2006. godine i on je podrazumevao inventarisanje, arhivsko istraživanje, stvaranje kompletne baze podataka (digitalne i analogne), proglašenje Dvorskog kompleksa za kulturno dobro 2010, a četiri godine kasnije i proglašenje svakog dela iz Likovne zbirke za kulturno dobro.



Pročitajte još:Jezgro srpske kulture

Kruna njihovog istraživanja je Katalog likovne zbirke Državne umetničke kolekcije Dvorskog kompleksa. Njegovom nastajanju, istraživanju porekla i istorijata dela u njoj, doprineli su i mnogi evropski muzeji, među kojima su i Luvr, bečki Istorijsko-umetnički muzej, dubrovački muzeji, hrvatska Moderna galerija, Muzej u Bergamu, Gradski muzej Trsta, holandski RKD institut i slovenački Muzej moderne umetnosti.

VREDNO "Tri monaha" Nikole Pusena

Uz ocenu "vrhunskog kvaliteta istraživanja", žiri je naglasio da je, zahvaljujući njemu, jedna državna kolekcija koja je bila dostupna samo visokim zvaničnicima i stranim državnicima sada pristupačna evropskoj publici. Ali naši istraživači se tu ne zaustavljaju...

- U toku je proces da se četiri dela iz Likovne zbirke proglase za kulturno dobro od izuzetnog značaja, a reč je o slikama "Tri monaha" Nikole Pusena, "Toaleta Alžirke" Ežena Delakroa, "Sveta porodica" Jakopa Palme Starijeg i "Uvođenje Bogorodice u hram" majstora iz Pulkaua - otkriva, za "Novosti", Jelena Todorović. - Rad na Likovnoj zbirci je zaokružen, a veliki zalogaj će biti istraživanje dela primenjenih umetnosti koja se nalaze u Dvorskom kompleksu.

O remek-delu primenjene umetnosti, čuvenom "Bifon servisu" sa Belog dvora, izrađenog u čuvenoj Kraljevskoj manufakturi porcelana, Biljana Crvenković je već objavila publikaciju, ali kako kaže za naš list, posao tek predstoji:

- Osim porcelana, trebalo bi obraditi i keramiku i staklo, kao i mnoga druga dela primenjenih umetnosti - dodaje Crvenkovićeva.

Nagrade će biti uručene 22. juna u Berlinu, na Prvom evropskom samitu kulturnog nasleđa, a svoja dostignuća dobitnici će predstaviti i na Sajmu izvrsnosti, dan ranije na Alijanc Forumu.



BAČKA TVRĐAVA I BIVETA

TVRĐAVA u Baču (na slici) je najznačajnije i najbolje očuvano srednjovekovno utvrđenje u Vojvodini, a nalazi se na lokalitetu koji svedoči o viševekovnom korišćenju ovog terena, sudbinski vezanog za Dunav. Nastanak jednog njenog dela vezuje se za period od 1338. do 1342, a tvrđava sa podgrađem proglašena je za prostornu kulturno-istorijsku celinu od izuzetnog značaja.

Foto I. Marinković

Paviljon kneza Miloša u Bukovičkoj banji je izgrađen 1907. godine u stilu secesije, a veći deo zgrade, poznate i kao Biveta, stradao je tokom poplava 2014. Paviljon, koji je podignut na mestu najstarijeg izvora mineralne vode u Srbiji, a bio je i prva fabrika za flaširanje mineralne vode, obnovljen je i otvoren pre dve godine.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije