GODIŠNJICA SMRTI RAŠE POPOVA: Čudesni čarobnjak jezika

PRISTRASAN, dabome, ali sa najvećom odgovornošću i obavezom da tu pristrasnost opravdam, tvrdim da se Raša Popov preselio u večnost kao osamdesetčetvorogodišnje Dete! Ne, nije on podetinjio, nego je teškim a plodonosnim, novinarskim i literarnim radom dorastao do tog dostojanstva. Ovako Ljubivoje Ršumović govori o svom prijatelju i drugaru hiljada i hiljada mališana, Raši Popovu, koji je minuo svetom pre tačno godinu dana.

Šta sve ovaj radoznalac i fantasta nije bio: pesnik, pripovedač, glumac, scenarista, satiričar, novinar, lektor, poliglota, erudita. Ostao je nezaboravan njegov lik razbarušenog čarobnjaka i sveznalice u popularnim TV serijama "Radost saznanja", "Fazoni i fore", "Varošarije", "U snu san", "Šešir bez dna". Iza sebe je ostavio mnoštvo dela neprolaznih vrednosti, među kojima su: "Dva oka", "Gvozdeni magarac", "Žabac koji ne zna da ćuti", "Šešir bez dna", "Lažljiva usta istine", "Bio sam srećan konj", "Mokrinjski patuljci", "Usamljena princeza"...

- I nauku i poeziju učinio je dostupnim i dostojnim običnog čoveka, svejedno mladog ili starog - kaže Ršumović. - Njegova "Zadivljena istorija" je recept za lečenje od sklerotične istorije koja se predaje u školama. Njegovi "Mali zeleni" su prst u oko mistifikatorima koji padaju s Marsa pokušavajući da nas ubede da nismo sami u svemiru. Njegove "Vilinske bajke" su obrazac kako se danas takmičiti sa Andersenom, Krilovom i braćom Grim. U dve Rašine knjige, "Bajka za 21. vek" i "Opasne bajke", imena princeza i ostalih ličnosti su savremena srpska imena, njihovo ponašanje je prilagođeno savremenom pričalačkom folkloru, jeziku i manirima.

Prof. dr Miloš Đorđević kaže, za "Novosti", da se suština stvaralaštva Raše Popova ogleda u naslovu njegove knjige "Dete kao zagonetka":

Pročitajte još - Čika Raša otišao u bajku

- On je pisac za čitav raspon ljudskog života, čovek renesansnog duha i ogromne energije, sa naglašenim osećanjima odgovornosti i rodoljublja. Njegova pojava predstavlja progresivni prevrat što ga je doživela naša književnost kao deo kulture.

Ukazujući na značaj pesničkog dela ovog pisca, dr Ivana Đorđev ističe razigranost njegovih stihova koji su puni stvaralačke vatre čudesnog čarobnjaka jezika koji propagira igru rečima, učeći mlade da apstraktno misle i stvaraju u jeziku. Za dr Predraga M. Jašovića veoma je značajna i njegova aktivnost kao intelektualca na bedemu odbrane kulture, nauke i prosvete:

- On je veliki moderni prosvetitelj s kraja 20. i početka 21. veka. Kao nekada Dositej, sve je podredio popularizaciji nauke kod dece i omladine i kod srpske nacije u celini. Naučio nas je davno kako da budemo fini, onako prema pravom, našem a svetskom bontonu. Naučio nas je kako treba razgovarati, negovati i unapređivati komunikaciju sa drugima.

Prema mišljenju profesora dr Ljubivoja Stojanovića, veoma su značajni i duhovni vidici ovog mudrog Mokrinjca i dobrog Banaćanina:

- Bio je promoter praštanja u kontekstu i religijske i kulturološke etike. Nije se hvalio ni svojom etikom ni svojom verom, nego uvek težio da bude prema svima dobronameran.

NAUČNI SKUP U VRŠCU

U VISOKOJ školi strukovnih studija za vaspitače "Mihailo Pavlov" u Vršcu, sutra će se održati naučni skup "Panorama sveta detinjstva: enciklopedijski i renesansni duh Raše Popova".

Učestvovaće više od dvadeset najistaknutijih književnih znalaca literature za decu, među kojima su Slavomir Gvozdenović, Dušica Potić, Jovan Ljuštanović, Dragica Stanojlović, Milutin Đuričković, Slađana Milenković, Tamara Grujić, Danica V. Stolić, Branka Dragosavac, Ivana Đorđev...