Skulpture Svetomira Arsića Basare na Kosančiću
26. 02. 2018. u 13:13
Otvorena izložba na Kosančićevom vencu. Sugrađani i turisti imaće jedinstvenu priliku da pogledaju umetnikova dela, ali i fotografije koje svedoče o urbanizaciji najstarijeg naselja u Beogradu
Izložba otvorena do 25. marta, kada se seli u Pariz Foto Ž. Knežević
IZLOŽBOM skulptura proslavljenog akademika Svetomira Arsića Basare, u nedelju je svečano otvoren rekonstruisani Kosančićev venac. Na mestu buduće Gradske galerije, kod broja 27, sugrađani i turisti imaće jedinstvenu priliku da pogledaju umetnikova dela, ali i fotografije koje svedoče o tome kako je tekla urbanizacija najstarijeg naselja u Beogradu.
Svečanom otvaranju postavke prisustvovali su gradski urbanista Milutin Folić, sekretarka za kulturu Ivona Jevtić, kao i autor skulptura.
PROČITAJTE JOŠ - Kosančićev venac čiste za galeriju
- Izložbeni prostor postao je "prostor kulture", jedan novi-stari ambijent Kosančićevog venca - istakao je Folić. - Donedavno, ovde je bila baraka, a ovim platoom spojićemo pešačku zonu Knez Mihailove sa priobaljem. Očekujemo da će ovaj deo grada na neki način postati srpski Monmartr.
Tvorac impresivnih skulptura, Svetomir Arsić Basara očekuje da posle gradnje Gradske galerije, Beograd postane atraktivan, jedinstven i uzoran grad u likovnom stvaralaštvu.
- Dužnost umetnika je da stvara dela trajne duhovne vrednosti, koja će ostati potomstvu kao svedoci vremena u kome su živeli i stvarali. Taj zadatak će obaviti ako tačke oslonca svoje inspiracije potraže u tradiciji svoga naroda - rekao je akademik.
.jpg)
Na izložbi, koja je otvorena do 25. marta, biće predstavljeno pet monumentalnih skulptura - Kosančić Ivan, Toplica Milan, Obilić Miloš, Vrhovni Vožd Karađorđe i Betovenova 9. simfonija. Ove figure beogradska publika će biti u prilici da vidi pre njihove svetske premijere koja će se održati u martu u Parizu.
Omaž Kosančić Ivanu postavlja Zavod za zaštitu spomenika grada Beograda.
KNjIGE OD UGLjA
PREMA najavama glavnog urbaniste Milutina Folića, prostor na kojem je nekad bila Narodne biblioteke, koja je izgorela u bombardovanju 1941. godine, biće uređen kao javni prostor. U njemu će biti izložene knjige od uglja koje simbolizuju stradanje u Drugom svetskom ratu. Predviđen je i edukativni deo sa muldimedijalnom prezentacijom onoga što se tu nekada nalazilo, dok će cveće kao simbol preporoda upotpuniti taj prostor.