Suzana Nikjareli: Život nije samo trenutak

U GLAVNOM takmičarskom programu ovogodišnjeg Festa prikazana je drama "Niko, 1988", uzbudljiva priča o Niko, slavnoj muzičarki, vokalu kultnog benda The Velvet Underground, hrabroj i beskompromisnoj umetnici i ženi, nekadašnjem superstaru Endija Vorhola. Film koji nosi autorski potpis Suzane Nikjareli, na prošlogodišnjem festivalu u Veneciji osvojio je nagradu za najbolje ostvarenje (program "Horizonti"), a poznatu italijansku rediteljku i scenaristkinju naša publika ispratila je ovacijama.

- Drugi put sam u Beogradu, prvi put sam bila ovde pre nekoliko godina, kao gost Festivala italijanskog filma, i ono što sam zapamtila iz vašeg grada su divna publika i dobra hrana - kaže, u razgovoru za "Novosti", rediteljka koja je u Veneciji osvajala nagrade i svojim dugometražnim dokumentarnim ostvarenjima.

* Komentari publike Festa uglavnom su bili takvi da ste napravili divan "ženski film". Kako doživljavate tu odrednicu?

- Volela bih da moji filmovi ipak budu samo filmovi, pa tek onda ženski. Mislim da rediteljke danas napokon mogu da ispričaju priče koje još nisu ispričane, ali bih opet želela da se o njima govori samo kao o filmovima. Ako filmsku umetnost analiziramo iz vizure nagrada na svetskim festivalima, a pogotovu Oskara, činjenica je da ona i dalje pripada muškarcima. Moj film "Niko" je, recimo, imao osam nominacija za najveću nagradu u mojoj zemlji "Donatelo", i bila sam jedina rediteljka na toj listi. Često se dešava da u tim nominacijama nema nijedne rediteljke. Ali postoji problem na samom "ulazu" u film - predajem na akademiji, i od ukupnog broja upisanih studenata režije, samo je trećina žena, ili čak i manje. Verovatno smatraju da je filmska industrija muški posao, ali to nije istina.

PROČITAJTE JOŠ - Hrabri kadrovi

* Šta vas je fasciniralo u životu Niko da ona bude tema vašeg filma, iako on nije samo biografski, i da kroz njega otvarate stereotipe o lepoti, mladosti, uspehu, ženskim snovima...?

- Najpre je to bio njen izuzetan glas, za koji sam mislila da je muški, a onda njena inteligencija, energija i ironija u intervjuima koje je davala. Novinari su joj neprestano postavljali pitanja o vremenu uspeha benda "Velvet andergraund", sigurni da je to najvažniji i najblistaviji period njenog života, a ona je želela da priča o svojoj samostalnoj karijeri. Film "Niko" zapravo govori o banalnosti pretpostavke da morate biti srećni kada ste mladi, i da je fizička lepota najvažnija. A u životu nije tako, jer je život čitav jedan proces, ne samo trenutak.

* To ste istakli i jednom replikom u filmu?

- Storiju moje glavne junakinje nisam videla kao priču o ideji uspeha i neuspeha. Verujem da ti pojmovi i ne postoje u realnom životu. Replika iz filma koja to opisuje je: "U životu sam bila i na vrhu, i na dnu, i oba mesta su prazna." Jer, život je nešto što se dešava između.

- Mnogo toga sam naučila od Moretija, a za mene je svaki dobar film politički angažovan, bez obzira na to da li je to reditelj želeo i da li se uopšte bavi politikom. Svaki film suštinski je angažman i politički događaj, jer ljudi kroz filmsku priču dobiju neku poruku o kojoj kasnije pričaju ili razmišljaju. Nikada me nisu zanimali filmovi koji služe samo za to da se ljudi zabave i da ih zaborave čim izađu iz bioskopske sale, takve zabavljačke predstave i ne smatram filmom.

MNOGOBROJNI GOSTI

NA konferencijama za novinare u prva tri dana predstavljeni su mnogobrojni učesnici Festa: ekipe domaćih filmova "O bubicama i herojima" Petra Pašića i "Horizonti" Svetislava Dragomirovića, kao i reditelj ukrajinske drame "Napaćeni" Jurij Rečinski i glumica Angela Gregovic. Ruski reditelj Pavel Hvaljejev predstavio je film "Involucija". Promovisane su i dve knjige - "Tarkovski - inspiracija u arhitektonskom projektovanju" Aleksandre Perić, i "Kritički vodič kroz srpski igrani film 2000/2017", čiji su autori Ivan Velisavljević, Đorđe Bajić i Zoran Janković.

Film "Niko, 1988"

VEČERAS PREMIJERA "DOVLATOVA"

PRAVO sa Berlinskog festivala na Fest večeras u 19.00 (Sava centar) stiže hvaljena drama "Dovlatov" ruskog reditelja Alekseja Germana. Srpski glumac Milan Marić, tumač glavne uloge, ruskog pisca Sergeja Dovlatova, osvojio je berlinsku publiku, ali i kritičare, pa su hvale na njegov račun osvanule u uglednim magazinima "Varajeti" i "Holivud riporter".