Putovanja kroz život

V. N.

07. 02. 2018. u 08:09

Književni kritičari biraju knjigu godine (1). Danas počinje veliko i uvek neizvesno nadmetanje za knjigu godine i nagradu "Meša Selimović", koju 30. put dodeljuju "Večernje novosti".

Путовања кроз живот

Književni kritičari biraju knjigu godine (1). Danas počinje veliko i uvek neizvesno nadmetanje za knjigu godine i nagradu "Meša Selimović", koju 30. put dodeljuju "Večernje novosti".

U ovom broju objavljujemo izbore četvoro od 59 kritičara, članova Velikog žirija.


SRBA IGNjATOVIĆ (Beograd)


1. "SVET U NIGDINI "Dejan Stojanović (Udruženje književnika Srbije)

2. "OBLUCI "Tomislav Mijović ("Cekit")

3. "SLUČAJ VINČA "Goran Milašinović ("Laguna")

4. "PUT DO ZVEZDA "Branka Gajović ("Čigoja")

5. "TESANIK "Miloš Janković ("Apostrof")


Petoknjižje D. Stojanovića izvesni je utopijski poduhvat, ali u najboljem, pozitivnom smislu. Zahvat što ponire ka epu i mitu, a ovaploćuje se kroz množinu velikih i malih oblika - od speva do proznog teksta, odnosno lirske epifanije. Mijovićevi "obluci" su pesme-zapisci, "isečci" iz zbivanja i dominantni, nezaobilazni doživljajni odsevi koji se, samim sećanjem, vraćaju i obnavljaju. Deveti roman G. Milašinovića vraća nas u oktobar 1958, kada je u Institutu za nuklearne nauke "Vinča" kraj Beograda došlo do "curenja" radijacije iz eksperimentalnog reaktora na kojem je radila grupa mladih naučnika. Izuzetno precizno, pouzdano, autor tka priču o humanosti koju su pokazali obični Francuzi, dobrovoljni davaoci koštane srži - jedinog mogućeg leka ozračenima - kao i ekipa lekara i osoblja bolnice u Parizu, pri Institutu "Kiri". Peti roman B. Gajović oblikovan je mozaično, odnosno u znaku ukrštenih, prepletenih priča. Meditativno i intelektualno u ovom romanu se prožimaju sa stvarnosnim. Knjiga M. Jankovića celina je od ciglo šest priča, među kojima su i vrsni "uzorci" onoga što sam sklon da zovem "slovenskom školom". Reč je o narativnosti koja nije nimalo knjiška, a unutar koje i obezglavljenje i poumljenje imaju ravnopravnog udela.


MILAN TODOROV (Novi Sad)

1. "DANAS JE SREDA"David Albahari ("Čarobna knjiga")

2. "MAPA"Gojko Božović (NB "Stefan Prvovenčani")

3. "POSTAJATI DRUGI"Draško Ređep ("Agora")

4. "CRVENI TEPIH"Ratko Dangubić ("Arhipelag")

5. "ESEJI"Vitomir Teofilović ("Gea")

Plima postmodernizma, umorno i uporno, valja se srpskim romanom. Zbunjujuća mešavina ogleda o umetnosti, pseudoistorije i fikcije, neretko svlači knjigu u lagume hermetike. Ako dodamo tome pogubnu prevlast brendirane, ideologizaciji sklone kritike, nismo daleko od zaključka da vijci današnjeg srpskog stvaralaštva često nisu u smeru modernog evropskog. Srećom, postoje još i drugačije adrese, koje nose utemeljene vrednosti i inovativnu drskost. Albahari u tragovima sećanja i nepoznatim činjenicama očevog ispovedanja traži odgovor na pitanje kako se zlo u ljudima, cikličnim hodom istorije, razgranava do samouništenja društva i pojedinca. Božović svedenim pesničkim jezikom uspostavlja kopču s najsjajnijom kritičkom vertikalom u našem pesništvu. Bard vojvođanske kritike Ređep uvodi žanr književnog razgovora kao inspirativan putokaz ka umešnijem književnom zdanju u 21. veku. Teofilović u esejima o savremenoj književnosti lucidno fokusira i bezrazložno skrajnutu aforističarsku, ispod čijih nogu se prostire samoironični "Crveni tepih" R. Dangubića.

JASMINA TONIĆ (Beograd)

1. "PREŽIVETI DO SUTRA"Grozdana Olujić (SKZ)

2. "SUNCE OVOG DANA"Vladimir Pištalo ("Agora")

3. "SKRIVENOSTI"Nikola Vujčić (KC Novog Sada)

4. "DOLINA PLISTOS"Dejan Ilić (NB "Stefan Prvovenčani")

5. "OKLEVETANA KNjIŽEVNOST"Boris Bulatović (Naučno udruženje za razvoj srpskih studija, Novi Sad)


Roman G. Olujić, iako napisan davne 1962. godine, a objavljen 55 godina kasnije, značajno je ostvarenje, jer kroz nekoliko tokova pripovedanja prati odrastanje glavnog junaka, dečaka Saše, u vreme Drugog svetskog rata, pri čemu slika sveta u romanu nije prikazana iz podrazumevanog i prihvatljivog ideološkog diskursa karakterističnog za vreme u kojem je knjiga pisana. Epistolarni roman V. Pištala još jedno je ostvarenje ovog značajnog srpskog savremenog stvaraoca, u kojem je centralno mesto dodeljeno figuri iz naučnog i umetničkog sveta. Ovog puta u centru zbivanja su Ivo Andrić i njegov opus, odnosno razgovor s velikim piščevim prethodnikom o nekim od bitnih motiva, tema, ideja i razmišljanja koja su obeležila stvaralaštvo našeg nobelovca. Zbirka pesama N. Vujčića jedinstveno je svedočanstvo lirskog tumačenja sveta i života, gde precizno beleženje pesničke imaginacije počiva na tipičnom modernom lirskom jeziku. Zbirka D. Ilića svakako je interesantna pesnička knjiga koju odlikuju putopisni elementi, esejistički ton i intelektualni odnos prema pesničkom svetu. Knjiga B. Bulatovića predstavlja zanimljivu "studiju ideoloških aspekata u kritičkom sagledavanju srpske književnosti i kulture krajem 20. i početkom 21. veka", kako u njenom podnaslovu stoji.


VLADIMIR B. PERIĆ (Kragujevac)

1. "GORI, GORI, GORI"Srđan V. Tešin ("Arhipelag")

2. "U OBRUČU"Bojana Stojanović Pantović (NB "Stefan Prvovenčani")

3. "ANDRIĆ, CRNjANSKI, PEKIĆ"Milan Orlić ("Mali Nemo")

4. "SKRIVENOSTI"Nikola Vujčić (KC Novog Sada)

5. "SRODNICI"Jovica Aćin ("Laguna")


Poližanrovski, eksperimentalni roman S. V. Tešina u kriminalističkom okviru kompleksno prepliće istražni, medicinski, nutricionistički diskurs sa više nego aktuelnim terorizmom kao realemom. Duboko humana poezija B. S. Pantović, kroz simbol obruča ispituje faktore ugrožavanja sopstva, a to su: vreme koje oduzima bližnje, književna hiperprodukcija koja "rađa" jalovo pesništvo i potcenjeni status žene, čiji glas razbija skučene privatne (patrijarhalne) prostore. Teorijski doprinos Orlićeve studije o pripovednim strukturama srpskog (post)modernističkog romana, na primarnoj građi Andrića, Crnjanskog i Pekića, leži u temeljnim razmatranjima strategija narativne fraktalizacije i metanarativne interpolativnosti, s ciljem da se rasvetle dekonstrukcija pripovednog subjekta i rekonstrukcija figure pripovedača. Vujčićeva lirika otkriva nam egzistenciju reči odvojenih od pesničkog glasa i trasira pisanje kao svojevrsno putovanje kroz život. Aćinov roman, na tragu magijskog realizma, fokusiran je na potragu autora/naratora/lika za porodičnim identitetom na (ne)mestima koja su stvarna/utvarna, fikcionalna, fantomska...



Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (2)

Zoran

07.02.2018. 09:20

Bravo za Novosti na profesionalnosti. I na ospirno izvjestaju svake srijede.Hvala

Vladimir

08.02.2018. 03:18

Sa ovakvim izvjestajima se dobrinosi kulturi u Srbiji i vodi vazna borba za spas kulture i time i borba protiv jeftinih tabloida koji se prestavljaju za ozbiljne medije u Srbiji. Hvala na detaljnim obrazlozenjima clanova zirija, koja mi Srbi samo mozemo u online verziji Vecerernjih Novosti sirom svijeta procitati. Pri posjeti u domovini prisjeticu se ovih clanaka kod kupovine nove knjige nasih autora.