Prvi okrugli sto o nacionalnim penzionerima
15. 01. 2018. u 21:30
Organizovan Prvi okrugli sto o ponovnom nagrađivanju izuzetnih u kulturi. Nije u pitanju socijalna pomoć, kriterijume bi trebalo pooštriti
Učesnici okruglog stola o priznanjima za doprinos nacionalnoj kulturi Foto V. Danilov
U ŠEST krugova, od 2007. do 2013. godine, kada su obustavljena, priznanja za vrhunski doprinos nacionalnoj kulturi dobila su 523 zaslužna stvaraoca. Ovaj dodatak, koji je u međuvremenu, sa 50.000 umanjen na 45.000 dinara, trenutno primaju 322 "nacionalna penzionera".
A kako je danas moglo da se čuje na prvom skupu koji su o budućnosti ovog priznanja organizovali Ministarstvo kulture i informisanja i Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, upravo je popularni termin "nacionalna penzija", u javnosti stvorio najviše nejasnoća oko toga da li je reč o socijalnom davanju ili nagradi za vrhunske rezultate. Predsednik UO Zavoda, prevodilac i pesnik Dragan Mraović, rekao je čak da je termin "nacionalna penzija" - falsifikat!
U raspravi su uz Mraovića, učestvovali Vojislav Brajović, predsednik UDUS-a i ministar kulture u vreme kada je počelo da se dodeljuje ovo priznanje (sam ga nije dobio iako je u međuvremenu penzionisan, jer je obustavljeno u mandatu Ivana Tasovca), Mileta Prodanović, predsednik Nacionalnog saveta za kulturu, Rajko Maksimović, kompozitor, Živorad Ajdačić, generalni sekretar KPZ Srbije, Sonja Lapatanov, generalni sekretar Beogradske sekcije Međunarodnog saveta za igru, Adam Crnobrnja, predsednik Srpskog arheološkog društva i drugi.
Moglo se čuti da bi ovo priznanje trebalo odvojiti od penzionerskog statusa (uslov je upravo bio da je neko stekao pravo na penziju i da ima srpsko državljanstvo), da bi trebalo pooštiriti kriterijume za njeno dobijanje već tokom kandidature pri umetničkim udruženjima, vezati visinu iznosa za prosečnu zaradu u Srbiji, da uz novčani iznos treba uručivati i povelje, da bi trebalo da ga dobijaju i stručnjaci u kulturi, a ne samo umetnici... Ali i odrediti koje su strukovne nagrade validne za dobijanje priznanja, jer se u raznim umetničkim oblastima trenutno dodeljuje čak njih 417!
- Kriterijumi su bili jasni, ali se nisu uvek poštovali - rekao je Brajović. - Bilo je dobitnika koji nisu bili dostojni, pa je važno imati u svesti da su ova priznanja zloupotrebljena, iako su ona bila značajan revanš države vrhunskim stvaraocima koji su ih zaslužili, ljudima kojima bi trebalo da se ponosimo. Ona nisu socijalna pomoć, već neka vrsta ordena.
Pomoćnik ministra za kulturu Ivana Dedić najavila je da će se tema sledećeg okruglog stola ticati upravo utvrđivanja kriterijuma.
GOVOREĆI o uporednoj praksi u zemljama u okruženju i svetu, Filip Bojić sa katedre za Javno pravo, Pravnog fakulteta, podsetio je i kako je 1835. godine, među 25 zaslužnih pojedinaca, kojima je knez Miloš odredio godišnje nadoknade za doprinos kulturi, bio i Vuk Karadžić. Godišnju nadoknadu su po odluci Skupštine iz 1895. primali i Jovan Jovanović Zmaj i Ljubivoje Nenadović.
Aleksandar
15.01.2018. 22:30
Neka napredna vlast hitno vrati otete penzije. Strazbur ce ispraviti nepravdu, ali o trosku siromasnog naroda a ne lopova koji bi trebali da plate grehe.
Да имате имало образа не би спомињали никакве националне пензије за људе који већ имају пристојне пензије док у истој земљи многи гладују.
@Драган - Samostalni umetnici koji pune kulturne programe rade skoro besplatno.Npr.na kolektivnim grupnim izložbama umetnici ne dobijaju honorar, nikakav! a izložbe se održavaju, novac ide sekretarici,portiru,kustosu,svima!-sem umetniku.Za svoj rad će dobiti najnižu moguću penziju, a to što je Đilas lišio samostalne umetnike Beograda uplate za zdravstveno...o tome neka se naprednjaci pitaju!Jedino će profesori moći da stvaraju i još dobiti nacionalnu penziju i sve nagrade.
Nije vas sramota da raspravljate o tome, dok narod grca u nemastini?! Koliko je oevaljki sa magistrala, koje ceo život nisu pkacale porez, uslo u kvotu zasluznih gradjana. Pi sramote jedne, gledate da jos nesta od mrtve krave ćapite?!
ALeksandre, pročitaj članak ceo!
Komentari (7)