Dnevnik zabluda: Izgubljeni arhitektonski dragulji

Slobodan Maldini

09. 09. 2017. u 10:19

Izgradnjomšoping centra „Rajićeva”, istorijski vredna zdanja na ovom prostoru izgubila su svoj karakter spomenika kulture, a istorijsko jezgro grada više nema značaj kulturnog dobra.

Дневник заблуда: Изгубљени архитектонски драгуљи

Slobodan Maldini

USKORO se otvara šoping centar “Rajićeva”, prvi te vrste u beogradskoj Knez Mihailovoj ulici. Sa luksuznim hotelom i velikom podzemnom garažom, prostiraće se na oko 60.000 kvadratnih metara. Ovaj kompleks, neprimeren zaštićenoj ambijentalnoj celini, promeniće sliku prestonice. Njegovom izgradnjom, istorijski vredna zdanja na ovom prostoru izgubila su svoj karakter spomenika kulture, a istorijsko jezgro grada više nema značaj kulturnog dobra.

Posle završetka podzemne garaže na prostoru jedinstvenog i neprocenjivog arheološkog lokaliteta Studentski trg, istorijski centar naše prestonice definitino će biti derogiran. Posebno poražava činjenica da uništavanje zaštićenih kulturnih dobara predvode predstavnici strukovne i kulturne elite. Autor šoping centra u Rajićevoj je akademik SANU i Akademije arhitekture Srbije Milan Lojanica sa sinom Vladimirom, profesorom Arhitektonskog fakulteta u Beogradu. Autor projekta rekonstrukcije Studentskog trga je akademik SANU i Akademije arhitekture Srbije, po nekima mentor beogradskog gradskog urbaniste, Bečlija Boris Podreka.

Ovo saznanje unosi dodatan nemir i gorčinu. Jer, ako čelnici elite arhitekture stoje iza katastrofalno pogrešnih urbanističkih poteza nanoseći duboku i nepopravljivu štetu, jasno je šta se događa na projektima poput “Beograda na vodi”, iza kojih stoje nekompetentni političari. Ali greške poput ovih nisu jedine u našoj novijoj kulturnoj istoriji.

Na prostoru beogradskog trga Slavija, svojim značajem posebno se izdvajalo zdanje “Sale mira”. Po viziji Fransisa Mekenzija, najpoznatijeg beogradskog Engleza i filantropa, ono je sagrađeno 1889. po planovima Svetolika Popovića. Tu su održavana predavanja, a u dozidanom objektu otvorena je večernja škola, kasnije Srpska crtačko-slikarska škola koju je vodio slovački slikar Kiril Kutlik. Suprotno Mekenzijevoj viziji, zgrada je 1934. pretvorena u kafanu. Srušena je 1991. i pored odluke kojom je proglašena kulturnim dobrom. Danas se na mestu “Sale mira” nalazi otvoreni javni parking.

Kafanu “Tri lista duvana” na uglu Bulevara kralja Aleksandra i Ulice kneza Miloša podigao je 1882. Kosta Lazarević. Dugo je to bio jedan od najreprezentativnijih objekata u kraju. Iako je imao status zaštićenog spomenika kulture, srušen je 1989. Nekoliko godina parcela je služila kao parking, a već punu deceniju, na mestu nekadašnje kafane nalazi se nezavršen, nedefinisan, rogobatni objekat površine 8.000 kvadratnih metara.

PROČITAJTE JOŠ: Lubarda u 30 slika

Narodna biblioteke Srbije se 1920. uselila u zgradu Milana Vape na Kosančićevom vencu. U šestoaprilskom bombardovanju Beograda 1941. ova istorijski vredna palata je pogođena, a naš nacionalni knjižni fond je izgoreo. Umesto da bude obnovljena, biće tu izgrađen “memorijalni park” prema čudnoj koncepciji “rasturene cigle i kamena... koji bodu oči” akademika Borisa Podreke.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (3)

gedza

09.09.2017. 13:04

E moj Slobodane,kada nase arhitekte "akademike" ne interesuje Beograd koji je zasticen kao kulturno dobro, sta mozes da ocekujes od novokomponovanih beogradjana koji u stvari nikada nisu ni voleli Beograd.Tesko je biti Don Kihot u ovim mutnim vremenima .Zato pisi clanke,da ne bude da se niko iz profesije nije pobunio zbog nedela podkupljivih kolega...

Izum

09.09.2017. 18:41

Još su stari feničani izmislil novac,koji do dana današnjeg može sve,pa i one koji treba nešto da štite pretvara u uzavrele pobornike propasti,u ovom slučaju feničanski izum stigao i do akademika

Kojadinka

12.09.2017. 16:34

Mi u Rumi izgubili obdaniste a dobili ,, supalj nos,,Zabluda jos pre bombardovanja..