Dnevnik zabluda: Urbanistički oligarsi

15. 04. 2017. u 19:15

Na pomolu je izgradnja još jednog „Beograda na vodi“. U ovom slučaju, još surovijeg i brutalnijeg poslovnog poduhvata

Дневник заблуда: Урбанистички олигарси

„Tesla grad“

PO nedavnom povratku Bogoljuba Karića u Beograd, nakon decenijskog boravka u inostranstvu zbog optužnice za zloupotrebe u Srbiji, ovaj kontroverzni biznismen predstavio je javnosti ideju izgradnje „Tesla grada“ na Makiškom polju. Prema najavi iz kompanije „Karić“, Tesla grad obuhvata izgradnju međunarodnog poslovnog centra i “jedinstvenog centra za šoping i zabavu”, a prostire se na dva miliona kvadratnih metara i biće novi simbol Beograda. Ovaj projekat “nije ništa manje vredan nego što je “Železara” u Smederevu i Zastava iz Kragujevca, a predstavlja šansu za srpsku građevinsku industriju.”

Nedavno je objavljen urbanističko-arhitektonski konkurs za izradu projekta dela Makiškog polja u beogradskoj opštini Čukarica. Kao i nekoliko dosadašnjih javnih konkursa, i ovaj nastavlja “rutiniran” postupak gradskih vlasti putem kojeg se konkursom preinačavaju već usvojeni, zakonom definisani urbanistički planovi i drastično menjaju za potrebe investitora. Da podsetim, konkurs za Beogradsku filharmoniju bio je paravan za podmetanje plana četiri tridesetpetospratne kule na zaštićenom području Palate „Srbija“. Ovaj put, na delu je “prilagođavanje” potrebama budućih investitora važećeg Plana generalne regulacije u kojem nema pomena o površinama namenjenim za stanovanje. O čemu je reč? U važeći urbanistički plan unose se funkcije i parametri koji u osnovi menjaju prostorni koncept ovog gradskog područja. Na konkursom određenom prostoru predviđena je gradnja još jednog urbanističkog gorogana - novog „Beograda na vodi“. Jer, planirana je izgradnja 856.800 m2 stambenih jedinica i 3.148.200 m2 komercijalnih sadržaja, što zajedno sa ostalim sadržajima čini 4.082.000 m2 izgrađenih površina i vrednost posla od preko četiri milijarde evra. Poređenja radi, poznati „Beograd na vodi“ ima “samo” 1.847.653 m2 izgrađene površine. Potpisnici ovog projektnog programa u kojem, neverovatno, spratnost nije limitirana (!?) visoki su predstavnici Udruženja arhitekata Srbije i Arhitektonskog fakulteta u Beogradu.

Na pomolu je izgradnja još jednog „Beograda na vodi“. U ovom slučaju, još surovijeg i brutalnijeg poslovnog poduhvata. Da li se u “projektu Makiš” radi o još jednoj “kombinaciji” vlasti i kapitala, bolesnoj ambiciji ili gladi oligarha za novcem i moći? “Urbanizam belih kragni” u Srbiji ima decenijsku tradiciju. Sastav “gradskog žirija” čine uglavnom isti - poznati ljudi kao i u dosadašnjim konkursima, što “garantuje” uspešan ishod konkursa, a “timska igra” žirija isključuje bilo kakvo iznenađenje. Po svemu sudeći, narednih decenija bićemo taoci još jednog „Beograda na vodi“ i još jedne sumanute megalomanske ideje biznismena oligarha.

Piše Slobodan Maldini

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (6)

Djura Mutavi

15.04.2017. 20:34

Ne verujem da će Bogoljub graditi kule i gradove ,njegova orijentacija je na gajenju salate. Da drugima ne soli pamet neka on uzme kredit od AV kao nekada po kursu € od 12- dinara pa napred. Ljudi sve je ovo pozoriste za sirotinju koja nema para za ulaznice za pravo pozoriste. Voli čovek Srbiju vise nego sebe.

DejanBg

16.04.2017. 17:21

Taj prostor je idealan za individualnu gradnju i porodično stanovanje ali je do sada bio "utefteren" kao poljopridvredno-industrijska lokacija ( dakle mogu njive i fabrike ali u praksi je drugo - to je bila samo "rezervacija" za tajkuna). U ovoj zemlji i gradu kao da zakoni ništa ne znače i ne važe za sve. Ko će vam živeti u tim "Kulama i gradovima na vodi i ibarskoj magistrali" kad se svima smuči korupcija i divljaštvo ? Moja podorica već planira bekstvo iz divljačnog BG a možda i Srbije

CudanNarod

16.04.2017. 20:24

Nije mi jasno zašto u Srbiji ljudi plaćaju "berlinske" ( bukvalno ) cene za kvadrate u soliterima iako je stanovanje u soliterima u tom istom Berlinu "privilegija" azilanata, socijalnih slučajeva itd ? Za gradnju su najjeftiniji kvadrati u visokogradnji / soliterima ali je to i najnekvalitetniji vid stanovanja. Zato u stranim gradovima sirotinja živi u blokovima a srednja i viša klasa u kućama i malim zgradama ( 2-4 stana po objektu ). Setite se Del Boja i "socijala" solitera u kom je živeo

'Ajde ne lupaj

17.04.2017. 12:20

@CudanNarod - Pogledaj Pariz, Rim ili London... koliko košta kvadrat. Berlin je daleko od Evrope.