Momine školice za Dragića
13. 04. 2017. u 20:14
Nagrada Kaporove zadužbine za književnost uručena u Skupštini grada. Priznanje romanu "Kukavičja pilad" o ujedinjenju Crne Gore sa Srbijom. Negrišorac: Bitan aspekt dela je prikaz Nikole Petrovića
Labud Dragić i Matija Bećković / Foto Ž. Knežević
JEDINSTVENA nagrada Zadužbine "Momo Kapor", koja čuva sećanje na velikog umetnika objedinjujući književnost i slikarstvo, dve umetnosti koje su bile objedinjene i u samom Momi - danas je uručena piscu Labudu Dragiću za roman "Kukavičja pilad" u izdanju Srpske književne zadruge. Plaketu od srebra sa motivom školica sa Kaporovih slika, na svečanosti u Skupštini grada, laureatu je uručio predsednik Upravnog odbora Zadužbine, pesnik i akademik SANU Matija Bećković.
Ivan Negrišorac je, u ime žirija u kome su sedeli i Dragan Lakićević i Žaneta Đukić Perišić, govorio o Dragićevom romanu koji je ocenjen kao originalno, snažno delo dostojno tradicije najboljih srpskih pripovedača.
- U središtu radnje ovog provokativnog ali estetski uspelog romana je Crna Gora u vreme ujedinjenja sa Srbijom - naveo je Negrišorac. - U njegovom fokusu je veza tamošnjeg tla i čoveka, puno prožimanje crnogorske prirode i ljudi. Bitan aspekt dela je i prikaz knjaza i kralja Nikole Petrovića, zbunjenog i protivurečnog vladara koji je celog života pevao i sanjao i delao žudeći za ciljem, čijem se ostvarenju najednom više ne nada...
Pravedno je i primereno, naglasio je Negrišorac, da baš Dragić, i to za ovaj roman, ponese kolajnu sa imenom Kapora, koji se i sam pre dve decenije bavio istim crnogorskim vladarom, u "Zelenoj čoji Montenegra".
- Tom knjigom je Momo pokazao da nije samo urbani, lepršavi, već i nacionalno odgovoran pisac - istakao je Negrišorac, te dodao da "kaporovski književni koncept" nije nimalo uzan: - Njegove osnovne odlike su radost postojanja i postojanje u radosti, ali i svežina s kojom se posmatra svet, kao da se prvi put vidi.
Sam laureat Dragić govorio je o mnoštvu mogućih odgovora na pitanje koje se postavlja odvajkada: Zašto pišemo?
- Pisati se može iz obaveze, odgovornosti prema novim naraštajima, iz dosade, gneva ili besa, najređe iz radosti - naveo je Dragić.
Pisac je, govoreći o Kaporu, Momu opisao kao vagabunda razbarušene kose i s neizbežnom cigaretom u uglu usana, ali i kao umetnika do te mere jedinstvenog da mu nije bio neophodan potpis.
- Sa svakom knjigom Kapor je bivao sve više svetski, ali time nije postajao manje srpski pisac - dodao je Dragić.
DAN DRUGOG ROĐENjA
OVE godine nagrada Zadužbine "Momo Kapor" nije uručena, tradicionalno, na njegov rođendan 8. marta, već danas. Ni ovom datumu ne manjka simbolike, budući da se na današnji datum Momo - ponovo rodio! Naime, Momina majka je poginula upravo 13. aprila 1941. u bombardovanju Sarajeva, spasavši svom malom sinu život sopstvenim telom.