Kluž: Smelo suočavanje sa surovom prošlošću
11. 06. 2016. u 19:22
Filmski festival u Klužu, “Transilvanija”, potvrdio visok kvalitet rumunske kinematografije. Iako je kinematografija domaćina u vrhu evropskog kvaliteta, filmovi loše prolaze na blagajnama
TRANSILVANIJA filmski festival u Klužu, pod upravom poznatog reditelja Tudora Đurđijua i umetničkim rukovodstvom kritičara Mihala Kirilova, izrastao je tokom godina u prestižnu filmsku manifestaciju, jednu od najuglednijih u našem regionu. Ove godine, od 27. maja do 5. juna, na raznim programima, jubilarnog, 15. po redu festivala, našlo se čak 248 filmova iz 64 zemlje širom sveta, praćeno raznim muzičkim koncertima, specijalnim projekcijama, masters časovima i producentskim radionicama, što sve zajedno čini od manifestacije pravi praznik filmske umetnosti.
U glavnoj međunarodnoj takmičarskoj konkurenciji prikazano je 12 filmova među kojima su se našla mnoga poznata, ali i nova autorska imena, a glavna nagrada je ovoga puta otišla u ruke rumunske kinematografije za sjajan i provokativan film “Psi” debitanta Bogdana Mirice (u Kanu je dobio nagradu žirija kritike Fipresci).
Posebnu draž festivala predstavlja selekcija “Rumunski dani”, posvećena kinematografiji domaćina koja je u vrhu evropske filmske producije poslednjih godina.
Rumunski autori se stalno bore sa problemima fondovskog finansiranja filmske produkcije, a poslednje dve godine došlo je do ozbiljnog zastoja. Naime, u Rumuniji je gotovo zamrla većina bioskopskih dvorana, a posećenost filmova domaće produkcije je neverovatno niska. Tako je najnoviji film Kristijana Munđijua “Diplomac”, koji je u Kanu dobio nagradu za režiju, u lokalnoj distribuciji imao u prvoj nedelji prikazivanja svega 9.500 gledalaca.
Ovogodišnji program “Rumunski dani” u Klužu na upečatljiv način prezentovao je sve značajne karakteristike tamošnje kinematografije. U tematskom smislu, to je kontinuirano suočavanje sa recidivima brutalne prošlosti, oličene u režimu Čaušeskua, ali smeštene najčešće u intiman porodični kontekst turobne savremene stvarnosti. Većina filmova baziranih na provokativnim scenarijima, uz izvanrednu podršku darovitih glumaca, veoma efektno, na ivici dokumentarističkog pristupa, stvaraju dinamičnu i uzbudljivu sliku o rumunskom društvu u tranziciji.
.jpg)
U tom smislu najdalje su otišli filmovi poput “Sijera Nevade” Kristija Puijua, dobitnik specijalne nagrade Transilvanija 15 Trofeja. Sjajna drama govori o okupljanju porodice povodom četrdeset dana od smrti oca, gde dolazi do sukobljavanja različitih ličnih i političkih stavova. Tragovi mutne porodične prošlosti opterećuju i mladog junaka filma “Psi” debitanta Bogdana Mirice, koji pokušava da prodajom zemljišta u pograničnoj zoni započne novi život. U sličnom tonu je i film “Horizont” Marijana Krisana, u kome porodica započinje novi posao u motelu, u nekakvoj planinskoj pustahiji, kada ih zarobe lokalni mafijaši.
Veoma provokativan je i film “Vanbračno” Adrijana Sitarua, u kome deca svog oca lekara (igra ga sjajno Adrijan Titijeni) optužuju da je u vreme komunističkog režima podržavao zakon protiv abortusa. U sadašnjosti, i u evropskom kontekstu “sloboda” otac biva suočen sa činjenicom da su njegova deca, blizanci, u incestuoznom odnosu i u iščekivanju vanbračnog deteta.
.jpg)
Visok nivo rumunske kinematografije u Klužu su “branili” i filmovi “Dva tiketa za lutriju” Pola Negoeskua, “Istočna afera” Igora Kobileanskog, “Poslednji dan” Gabrijela Ahima, kao i dokumentarci poput “Cinema, Mon Amour” Aleksandrua Belca ili “U potrazi za izgubljenim ocem” Jonuta Tejanua.
POČAST ZA SOFIJU LOREN
Poseban šlag na čitavu ovu filmsku tortu u Klužu dala je legendarna italijanska glumica Sofija Loren, kojoj je na završnoj svečanosti bila uručena nagrada za životni doprinos filmskoj umetnosti.