Otkup knjiga: Državne pare nisu za hitove
03. 06. 2016. u 15:59
Burne reakcije posle preliminarnih rezultata komisije za otkup knjiga. Ković: Prioritet dat kapitalnim izdanjima i delima trajne vrednosti. "Laguna": Čitaoci uskraćeni za naslove najtiražnijih pisaca
VEĆ prva runda otkupa knjiga za biblioteke podigla je temperaturu na izdavačkoj sceni, a manji broj odabranih naslova, u odnosu na prošlu godinu, razočarao je i velike i male kuće. Na odluku Komisije Ministarstva kulture da sa liste predloženih knjiga izbaci dela nekoliko popularnih domaćih i stranih autora, prva je reagovala "Laguna", koja je ostala bez svojih favorita:
- Neko izigrava državnog cenzora. Čitaoci u Srbiji uskraćeni su za naslove najtiražnijih srpskih pisaca: Jelene Bačić Alimpić, Vuka Draškovića i Vanje Bulića. Da li je lični animozitet prema određenim piscima presudan i za ovaj važan izbor? Nama ne nanose finansijsku štetu ako ne otkupe dela koja imaju 50.000 primeraka tiraža, već ugrožavaju čitaoce kojima nameću šta da čitaju - kaže, za "Novosti", direktor "Lagune" Dejan Papić.
Prema njegovim rečima, biblioteke ostaju i bez najboljih dela prevodne književnosti, među kojima je knjiga Elenor Katon "Videla", najmlađe dobitnice Bukerove nagrade, kao i knjiga Entonija Dora "Sva svetlost koju ne vidimo", dobitnika Pulicera.
"Laguna" je, inače, predložila 303 naslova, od kojih je prihvaćeno njih 113, što je stavlja na prvo mesto po broju izabranih knjiga za otkup.
Istoričar Miloš Ković, predsednik Komisije, objašnjava da je Ministarstvo kulture odredilo manja sredstva, što je članove žirija prisililo na to da suze izbor knjiga.
- Pridržavali smo se načela da predlažemo za otkup knjige do kojih je teže doći. Prioritet smo dali kapitalnim izdanjima i onome što ima trajnu duhovnu vrednost, bez potcenjivanja bilo kog vida književnosti. Smatrali smo da biblioteke, iz svojih dodatnih sredstava, lakše mogu da nabave one knjige koje su popularne, jeftinije i prodaju se na kioscima. Uz to, proveravali smo i saznali da su biblioteke neka takva dela već kupile - kaže nam Ković.
U sastavu komisije, naglašava Ković, bili su Violeta Milošević, direktor biblioteke "Ljubomir Nenadović" u Valjevu, Veljko Brborić, profesor na Filološkom fakultetu u Beogradu, Igor Borozan, docent na Filozofskom fakultetu u Beogradu, i Ružica Marjanović, profesor u Užičkoj gimnaziji. Tako je, prema njegovim rečima, ovo telo imalo i pouzdane informacije iz prve ruke o stanju u bibliotekama.
Izdavači sada nestrpljivo čekaju 6. jun, kada ističe rok bibliotekarima da se opredele za ponuđene naslove. Sudeći po ranijim konkursima, tek će konačni spiskovi knjiga za otkup izazvati žestoke reakcije.
- Prema propozicijama, Komisija nema pravo da prisiljava biblioteke na to šta da izaberu. Mi smo stavili zvezdicu kod naslova kapitalnih i vrednih dela, ali konačna odluka je u rukama bibliotekara - zaključuje Ković.
NAPREDAK
Izdanja "Službenog glasnika" su jedva bila zastupljena na ranijim konkursima, iako "Glasnik" izda godišnje najveći broj kvalitetnih naslova iz književnosti i nauke, tako da je činjenica da su, od 135 objavljenih naslova, izabrali 106, korak napred - kaže, za "Novosti", Jelena Trivan, direktor ove kuće.
damjan
03.06.2016. 16:05
Svaka cast za Kovica...njega bi trebalo i u RDA....onda ne bismo imali rijalitije. Iz biblioteka, ako vec ne mozemo knjizara, proterati razne limunade za domacice priucenih spisateljica, a birati dela koja predstavljaju istinsku knjizevnost koja oplemenjuje i ostavlja trag.
Требало би уместо/ или и поред тиражних књига популарне белетристике у фонд библиотека убацити популарну психологију и озбиљна дела из социологије , психологије, историје, религије,филозофије...
Komentari (2)