Mržnja je zamenila ljubav
26. 04. 2016. u 15:55
Rui Zink, portugalski pisac, o romanu "Ugrađivanje straha" i duhu vremena. Smisao života vidimo u netrpeljivosti prema mužu, ženi, komšijama, Rusima...
KNjIGAMA koje čitamo, ljubavlju ili bogom, trudimo se da popunimo praznine. Zato su umetnost i religije izmišljene, da bi dale smisao životu - kaže portugalski pisac Rui Zink, koji u Beogradu predstavlja roman "Ugrađivanje straha", u izdanju kuće "Klio" i u prevodu Hristine Vasić Tomše.
Profesor književnosti na lisabonskom fakultetu društvenih nauka, dobitnik nagrade nacionalnog PEN kluba za raniji roman "Božji dar", donosi univerzalnu priču o savremenom društvu u kome se strah širi sistematski, od građanina koji ćuti i prihvata, jer ne želi da se protivi napretku. Ugrađivanje straha, ućutkivanje štampe, čitalaca i glava koje misle, po mišljenju ovog autora, postaje patriotski cilj kome se mora težiti.
- Dobra priča je uvek poput grčkog mita o Tezeju, gde Arijadnina spasonosna nit predstavlja smisao. Mi tu nit možemo da doživljavamo kao metaforu za otadžbinu, religiju, maternji jezik, kulturu, političko opredeljenje... Ono što se danas dešava je da tu nit koja predstavlja ljubav menjamo nečim što nije tako dobro. Smisao života počinjemo da vidimo u mržnji prema drugima, mužu, ženi, komšijama, Izraelcima, migrantima, Rusima, Ukrajincima, drugom fudbalskom timu. Mržnja zamenjuje ljubav i ona je samo jedno od imena tog đavola zvanog strah - kaže Zink.
Njegov roman je, kaže, katalog tih modernih anti Arijadninih niti, što znači da se nalazimo na ivici poricanja istorije duge pet hiljada godina:
- Možda menjamo paradigmu, jer jedna od stvari koje su pokretale ljudski rod je bila nada da će budućnost biti bolja, a sada smo nadu zamenili strahom. Više ne glasamo za stranke koje volimo, nego ideje i snove zamenjujemo realističkom politikom. Živimo u paradoksalnim vremenima - imamo pametne telefone koji zaglupljuju ljude, živimo u pametnim zgradama, vozimo pametne automobile, a postajemo moroni.
Roman "Ugrađivanje straha" pokušava da uhvati duh vremena, a autor poručuje da voli da se poigrava sa klišeima koji postoje u umu čitalaca:
- Književnost je u svojoj suštini neizvesnost. Ako se komunikacija odvija na jasan način za sve, onda to više nije književnost. Ne mogu da kažem da nas čitanje knjiga čini pametnijima, ali nam usmerava maštu. Dosta svojih loših namera sam uspeo da potisnem zbog toga što sam čitao "Braću Karamazove". Možda nisam postao terorista jer sam čitao Dostojevskog.
PROMOCIJA
GOST iz Portugalije danas će posetiti Muzej jezika i pisma i Kuću pisaca u Tršiću, kao i gimnaziju "Vuk Karadžić" u Loznici. Filološku gimnaziju i Filološki fakultet u Beogradu posetiće u sredu, 27. aprila, a književno veče imaće istog dana u Domu omladine, od 20 sati. O knjizi "Ugrađivanje straha" govoriće Dejan Tiago Stanković, Žarko Trebješanin, Zoran Hamović i autor.
pivljaninbajka
26.04.2016. 15:58
gde nema duhovnosti sve mora ici ovako kako ide.brza kola,moc,pornografija,muzika plus droge (jer vise ne ide jedno bez drugog) lepota mladost , sad ,sad odmah nista sutra posle kasnije...ideologija novog doba.
Komentari (1)