Žiča: Ugrožen car Nikolaj

D. MATOVIĆ

02. 04. 2016. u 15:43

Problemi sa freskom u crkvi Svetog Save, pod okriljem manastira Žiča. Umesto obnove svetinje, u planu je nova monografija o Kraljevu

Жича: Угрожен цар Николај

Oštećena Crkva Svetog Save čeka obnovu

KOMUNISTIMA nije pošlo za rukom da unište fresku cara Nikolaja Drugog Romanova u crkvici Svetog Save manastira Žiča, ali će novom v. d. direktoru kraljevačkog Zavoda za zaštitu spomenika kulture Ivanu Milunoviću najverovatnije to uspeti!

Ovo za "Novosti" tvrdi Dušan Jovanović, slikar-konzervator u kraljevačkom zavodu i autor projekta sanacije crkve koja je dosta oštećena u zemljotresu koji je ne tako davno pogodio Kraljevo.

- Novi v. d. direktora Milunović, koji je u Zavod nedavno došao bez dana radnog iskustva u zaštiti kulturnih dobara, rekao je da ga sanacija ne zanima i da neće da konkuriše u Ministarstvu kulture za sredstva za nastavak radova - objašnjava Jovanović.

Milunović je poručio da "autor projekta nije imenovan ispred Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljeva za rukovodioca projekta".

- Direktor je neupućen - odgovara Jovanović. - Projekat je urađen i prihvaćen pre nego što je on došao na mesto v. d. direktora, a mene je Republički zavod za zaštitu spomenika kulture ovlastio da rukovodim radovima.

Jovanović je za nastavak radova tražio 3.800.000 dinara, a da bi se crkva potpuno obnovila, potrebno je oko 11 miliona.

- Ludost bi bila da se dozvoli da crkva propadne - smatra Jovanović. - Imali smo novac za istraživanja i privremenu sanaciju. Ukoliko ne nastavimo dalje, kompletan živopis mogao bi da završi na podu i u prašini.

Na naše pitanje zašto ove godine neće biti novca za Žiču, v. d. direktora Milunović je rekao da to nije prioritet.

- Žiča nije u programu rada za 2016! Ove godine imamo važnije poslove, a Žiča nije prioritet. Pravićemo monografiju grada Kraljeva - kaže Milunović i upućuje nas da se bavimo "drugim crkvama, jer mnoge nemaju čak ni krov".

Inače, posle otkrića freske cara Nikolaja, koju su sveštenici sakrili od komunista iza običnog papira, povećao se broj ruskih turista u manastiru Žiča. Pored freske ruskog cara, u Crkvi Svetog Save naslikani su i ruski svetitelji Serafim Sarovski i knez Vladimir.

- Ove freske u kombinaciji sa srpskim svetiteljima vrlo su značajne sa istorijskog aspekta za Žiču - objašnjava Jovanović. - O ovom ruskom caru Nikolaj Velimirović je pisao kao o dobrotvoru srpskog naroda. Veliki dužnik i poštovalac cara Nikolaja bio je i kralj Aleksandar Karađorđević, koji je posle dramatičnih okolnosti koje su nastupile u Rusiji, velikodušno udomio ruske emigrante.


NEPRAVDA

Čim je došao u Zavod, Milunović je ukinuo zvanja svim stručnim saradnicima, osim konzervatoru-savetniku-etnologu i višem stručnom saradniku - arhitekti.

Time je oštetio stručne saradnike i za novac. Kako "Novosti" saznaju, zbog ovoga je veliki broj zaposlenih na bolovanjima i odmorima. Više im se isplati da primaju umanjenu staru zaradu, nego novu.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (3)

Жељко

02.04.2016. 21:10

Ово су последњи комунистички трзаји. На њихову жалост фреска ће опстати уз Божију помоћ,и надживеће их,као што је надживела и оне којима је раније сметала и од којих је морала бити скривана.

ana

04.04.2016. 09:00

Pa novi direktor je sasvim u skladu sa situacijom u Republičkom i Beogradskom zavodu što se kvaliteta tiče - ..pojma nema O POSLU. U službi zaštite se goginama izbegava izrada liste prioriteta radova prma stepenu ugroženosti sponenika da bi se radovi izvodili prema nahođenju pojedinaca često običnih neznalica bliskih lošim direktorima ili prijateljima koji rade kao činovnici na mestima u ministarstvima koja dodeljuju novac za radove. Rezultati su poražavajući-

ana savin

04.04.2016. 11:58

Sramota je čuti da nakon zemljotresa nije sanirana crkva a manastir Žiča onoliko gradi za svoje ptrebe odnsno trgovinu i sl. Prvo je potrebno sanirati građevinu pa po tomm raditi na freskama.toliko bi bar trebao da zna i povlašćeni arhitekta i nstručni v. d. Direktor. Oni pak iz Republičkog zavoda trebaa da se zapitju kako smeju da favorizuju pogrešnu dinamiku radova i u drugim zavodima zar im nije dovoljna šteta koju prave na spomenicima koji su njima na brigu povereni