Predstavljen 19. tom rečnika SANU: Najbolja srpska knjiga
30. 09. 2015. u 11:50
U ovoj "velikoj knjizi" sabiraju se vekovi, teritorije, knjige iz svih oblasti nauke i umetnosti, književnost, imena i prezimena, dijalekti, narečja, akcenti i značenja svih vrsta reči
POSTOJI samo jedna knjiga koju stvaraju svi Srbi. Nastaje uvek i svuda, gde se god srpska reč izgovara i sluša. To je najobimnija, najpotrebnija i najbolja srpska knjiga. Njeni su tvoritelji i oni koji ne umeju da čitaju. Bez nje ne mogu ni oni koji je ne otvaraju - rekao je u utorak dopisni član SANU Miro Vuksanović, u svečanoj sali Akademije, predstavljajući 19. knjigu Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika, koja obuhvata reči od "ocat" do "petoglasnik".
U ovoj "velikoj knjizi", po njegovim rečima, sabiraju se vekovi, teritorije, knjige iz svih oblasti nauke i umetnosti, književnost, imena i prezimena, dijalekti, narečja, akcenti i značenja svih vrsta reči. U njoj su, dodao je Vuksanović, azbučnim redom nagoveštena svedočanstva o svemu što Srbi smišljaju, zapisuju i govore, o svemu što su tako radili u ranijim vremenima:
- Leksikografi kažu da će ta velika knjiga pokupiti oko pet stotina hiljada reči. Analitičari tvrde da svakodnevno koristimo samo hiljaditi deo. Otuda je stigla poruka da se glavnom dužnošću može nazvati učenje maternjeg jezika. Briga o jeziku je briga o nama, kao što je nemarnost u jeziku nemar prema sebi. Srpski jezik je pritešnjen sa isto onoliko strana kao što su pritešnjeni Srbi. Rečnici su najsigurnije kuće i za jezik i za narod koji ga je smislio.
O tome dokle se stiglo objavljivanjem 19. toma Rečnika SANU, govorila je profesorka Rajna Dragićević:
- Završena je obrada reči koje počinju na slovo O i započeta obrada leksike na slovo P. Ovaj 19. tom predstavlja završetak tek prve polovine posla na rečniku SANU - rekla je Dragićevićeva i dodala da osim leksike slovenskog porekla u ovom tomu ima i strane leksike:
- Iznenađuje podatak da posle grecizama i latinizama, najveći broj stranih reči potiče iz italijanskog, zatim iz nemačkog, pa tek onda iz turskog.
REČNICI su sve. Zato što nikada nisu dovršeni. A opet, uvek su poduhvat vredan divljenja. Jer, jezik je živ... Rečnici su, kao u ovom slučaju, i ocat i petoglasnik. A ocat je, između ostalog, anestetik. Osuđenicima, pa i razapetom Hristu, nuđen na sunđeru nabodenom na koplje, ne bi li skvasio usne, usta. Dočim je petoglasnik bogoslužbena, liturgijska knjiga - rekao je dopisni član SANU Goran Petrović.
NisamSrboHrvat
30.09.2015. 12:11
Srpska akademija nauka štampa - srpskohrvatski rečnik ? Zašto li uvek ( isključivo ) Srbi iz eks YU generacija imaju potrebu da rastaču i uništavaju srpstvo ? Ja nisam "Srbo-Hrvat" niti govorim nepostojeći "srpskohrvatski". U prilog tome, neka svoj "srpskohrvatski" rečnik ponude knjižarama, pardon - knjižnicama, u Zagrebu. Ako su u pravu , Hrvati će kupovati a njihova akademija nauka neće reagovati. Ali naravno to se neće desiti. Hrvati su nažalost i kao narod i kao država ozbiljniji
@NisamSrboHrvat - Исто тако ти као Србин не би требало да користиш латинично писмо али ти то ипка радиш.
Када је Југославија срушена, веровао сам да ће се први опоравити у мозгу српски лингвисти и објаснити народу да је "српскохрватски језик" био југословенски квазилингвистички пројекат за отимање српског језика и одузимање суверенитета српском народу у власништву над његовим језиком. Веровао сам још више да су српски лингвисти знали шта је све насилно и смишљено рађено и зашто против српске азбука и да ће одмах вратити светску праксу у решењу питања писма Срба у њиховом језику. Али -- ништа!
Komentari (2)