Snimanje filmova o srpskim herojima čeka - pare

R. R.

09. 01. 2014. u 21:29

U Srbiji se još ne zna na koje će sve načine tokom 2014. zvanično obeležiti vek Prvog svetskog rata. Ristovski: Ne odustajem od „Čarapa kralja Petra“. Kusturica najavio dokumentarac o ratu

DOK su u drugim evropskim zemljama još tokom prošle godine napravljeni precizni programi za obeležavanje stogodišnjice Prvog svetskog rata, u Srbiji se još uvek ne zna tačno na koje će sve načine tokom 2014. zvanično obeležiti vek velike istorijske epopeje.

Ministarstvo kulture ima plan rada, ali još čeka odobrenje, a kako je do sada najavljeno, za ovo obnavljanje kulture sećanja trebalo bi da bude zaduženo oko 300 institucija - od Arhiva Srbije i Zavoda za zaštitu spomenika, preko Narodne biblioteke i muzeja, do Jugoslovenske kinoteke. O ratu koji je ostavio milione žrtava i izmenio mapu sveta, iz koga je Srbija izašla kao heroj i saveznik pobednika, reditelj Emir Kusturica najavio je dokumenatarac u kome će prvi put predstaviti veliki broj važnih, čak i spektakularnih dokumenata. Snimanje dva igrana filma koja takođe govore o događajima vezanim za jednu od najznačajnijih epoha svetske i srpske istorije - „Branio sam Mladu Bosnu“, po scenariju i u režiji Srđana Koljevića, i „Čarape kralja Petra“, po romanu Milana Vitezovića, u režiji Lazara Ristovskog, zbog nedostatka para, nažalost, nije ni započelo, mada su njihove premijere najavljene kao deo programa posvećen obeležavanju stradanja, žrtvovanja, i veličanstvene pobede srpskog naroda.

UZBUDLjIVA I ZA SVET PO rečima Ristovskog, film i TV serija „Čarape kralja Petra“ biće moderna, brza, akciona i rodoljubiva priča u pravom smislu te reči: - Posedujemo mnogo nepoznatih istorijskih činjenica koje će prvi put biti predstavljene javnosti, bez kvazipatriotizma i kalkulacija. Verujem da bi ona mogla da bude uzbudljiva i u svetu, i da bi uspela da pokaže kakvu je žrtvu Srbija podnela da bi Evropa izgledala kao što sada izgleda, a u kojoj mi danas nemamo svoje mesto. Ako se toga stide današnji srpski političari i Vlada Srbije, onda ne bi trebalo ni da postoje - smatra Ristovski.

- I dalje se vrtimo u krug - kaže za „Novosti“ Lazar Ristovski. - Obraćali smo se Ministarstvu kulture za finansijsku podršku, bivšem i sadašnjem ministru, i oba puta smo bili vraćeni na Filmski centar Srbije. Onda su nas Filmski centar i predsednik UO Dejan Karaklajić vratili na Ministarstvo kulture. I tako, u krug. Da li je razlog tome nerazumevanje, ili nedostatak želje i interesovanja za ovakav projekat, ili možda njihova sumnja u Milovanovo i moje umeće, ne znam. Tek, mi nemamo nikakav pozitivan odgovor na našu želju da snimimo priču u kojoj bi Srbija rekla herojsku istinu o sebi i Prvom svetskom ratu, a ne da o nama govore drugi i da manipulišu činjenicama, i zato sam smatrao da država mora da stane iza takvog filma. Ali, zanimljivo je da ni predsednik Tomislav Nikolić, kako je izjavio medijima, nije uspeo da dobije odgovor od Vlade Srbije koliko je sredstava odvojeno u fond namenjen za obeležavanje jubileja, i sada mi je jasnije zašto ni on, kada smo mu Vitezović i ja predstavili projekat, nije mogao da odgovori na naš zahtev da se uvrsti u taj program. Moguće je, ipak, da iza svega ovoga stoji i strah da, ne daj bože, nekoga ne uvredimo, ili povredimo nečija osećanja, sada kada se Evropa ujedinjuje, a mi čekamo na pragu te Evrope za koju su naši preci ginuli, da nas primi.

Od filma „Čarape za kralja Petra“ ipak neće odustati:

- Napravio sam kontakte sa dijasporom, koja ime više sluha za ovu temu. Producent će biti moja kuća „Zilion film“, a ja ću igrati lik kralja Petra, kao što je bilo i planirano - ističe Lazar Ristovski.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (8)

Зоро Томић

10.01.2014. 00:05

"... модерна, брза, акциона и родољубива..." ?! Г-дине Ристовски, па ми се још ни од ваше "Аждахе" нисмо опоравили. Одморите се мало...

Tunguz

10.01.2014. 06:28

njihova dela su besmrtna, tako da je bolje ne snimati ništa ako za to ne postoje uslovi

Valerina

10.01.2014. 07:19

Volela bih da se film o Kralju Petru realizuje, kao i drugim kraljevskim porodicama i vaznim licnostima Srbije. Kao sto je film Kosovska bitka uticao na to da se vise upoznamo sa nasom istorijom, iako je ta bitka samo jedna od vaznijih i vecih bitaka u nasoj istoriji, tako bi i ovakav film pomogao da se mladi narastaji upoznaju sa nasom slavnom istorijom i kulturom tog vremena.

Gagi

10.01.2014. 10:06

Takva dva velika umetnika kao što su Ristovski i Vitezovoć i takva tema, bi morala biti podržana od države i Ministarstva kuture.nema u našoj istoriji svetlijih trenutaka od te kosmičke žrtve, od tog antičkog stradanja kakvo je bilo povlačenje preko albanskih planina. Svet mora da vidi kakvu je žrtvu podneo srspki narod za demokratiju koja vlada današnjom evropom.

Kosingas

10.01.2014. 15:40

Za vreme komunizma stradanje i herojstvo srpske vojske i srpskog naroda u Velikom ratu je bilo tabu tema jer su svi reflektori morali biti upereni u tzv. nob. Ima mnogo tema is I Svetskog rata koje bismo mogli i morali da obradimo u knjigama, filmovima, pozorisnim predstavama. Ili eurofanaticima, kao i komunistima, smeta pozivanje na slavnu srpsku istoriju iz tog perioda? Stogodisnjica Velikog rata je prava prilika da pocnemo sa takvim filmovima kada vec do sada nismo!

забринут

10.01.2014. 19:23

@Kosingas - Моји родитељи су били учитељи и знам како су и шта су причали, по, тада, важећем наставном програму, о српској историји. Не знам шта данас пише у тим уџбеницима, али сам сигуран да су више и слободније износили ђацима истину о нашим ратовима, јер све што смо нашој историји дешавало, мора да се свиди Турцима, муслиманима, Бугарима, Немцима, шиптарима... можемо ли једном да признамо да смо за све ово што нам се дешава, сами криви. Данас вам је већи херој Велимир Илић него Танаско Рајић.

забринут

10.01.2014. 19:29

...Да би сакрили катастрофалну ситуацију у којој се Србија налази, снимамо серије о "Равногорцима", дирамо старе ране, као да се неко ко је био злочинац и изгубио рат може представити победником. За све су криви родитељи који су својој деци (и партизани и четници) требали да кажу: "Децо, био је рат; сад идемо даље". Шта би било да су родитељи у Немачкој и Француској после стогодишњег рата, васпитавали своју децу да мрзе своје бивше супарнике? Примитивни смо, то морамо да признамо.