POSLE premijere u Čačku i reprize u Novom Sadu, izložba radova Pjera Križanića (1890-1962) je došla i u Beograd, u kome je ovaj karikaturista stvorio najznačajniji deo svog bogatog opusa. Više od četiri decenije uspešno se bavio naročito političkom karikaturom, ali i ilustracijom, likovnom kritikom i esejistikom. Deo njegovog stvaralaštva, sažetog u 26 karikatura i nešto dokumentacionog materijala publika može da vidi od petka u Domu omladine.

Izložba "Pjer Križanić: hroničar jednog vremena" nastala je u saradnji Spomen-zbirke Pavla Beljanskog iz Novog Sada i Galerije "Nadežda Petrović". Naime, obe ove kuće kulture u svojim kolekcijama čuvaju materijal koji se tiče Križanića, a izložba doprinosi afirmaciji karikature kao umetničke discipline, marginalizovane u srpskoj istoriji umetnosti. Predstavljanje dela njegovog stvaralaštva je realizacija diplomskog rada "Politička karikatura Petra Pjera Križanića između dva svetska rata" istoričarke umetnosti Marije Radisavčević, laureata nagrade Spomen-zbirke Pavla Beljanskog za 2012. godinu.

Obrađujući temu koja je do sada bila nedovoljno istražena i predstavljena u srpskoj istoriografiji, autorka je presek Pjerove međuratne političke karikature prikazala kroz različite dnevne novine i periodiku u kojima je objavljivana. Na taj način doprinela je boljem poznavanju kako umetnikovog stvaralaštva tog vremena, tako i karikature kao likovne discipline.

NAGRADA "NOVOSTI" KARIKATUROM je Petar Pjer Križanić počeo je da se bavi 1909. godine u Zagrebu, kada su objavljeni i njegovi prvi radovi u časopisu "Kopriva". Bio je jedan od osnivača čuvenog humorističko-satiričnog magazina "Jež" (1935), a mnogi ga smatraju jednim od rodonačelnika jugoslovenske i srpske karikature. "Večernje novosti" su 1967. posthumno, u njegovu čast ustanovile nagrada za karikaturu "Pjer."

Križanić je svojim lucidnim delom - karikaturom - govorio za svakoga, a ono - kako se može videti na izložbi - i dalje isijava izvanrednu snagu kritičkog duha i virtuoznost umetničkog izraza. Nadimak "Pjer" dobija još u Zagrebu 1918, kao karikaturista "Koprive", kako bi, kao ubeđeni levičar i nemilosrdni kritičar devijantnih društvenih i političkih pojava, uređenja društva i tiranije, bio zaštićen od progona.

"Pravi narodni karikaturista gotovo folklornog daha i maha", kako je za Pjera napisao Stanislav Vinaver u listu "Republika" 26. januara 1954. godine, vrlo rano je svoj raskošni talenat utkao u dnevnu, angažovanu i britku političku karikaturu. Vinaver je govorio da i onda kada su Pjerove karikature bile osenčene simboličkim i alegorijskim tonom, nisu tražile od čitaoca da "glavom mnogo mućka".

Imao je i dar da uspostavi kontakt sa najširom publikom: intelektualcima, prosečnim građanima i radnicima dopadalo se što se kod Pjera - pored razumljivog gustog crteža i krepke i jezgrovite legende - sve "može prokljuviti, bez po muke".

Kuriozitet njegovog stvaralaštva je ikona "Tajna večera" koja se i danas čuva u fruškogorskom manastiru Grgeteg. Križanić je potpisao i naslikao verovatno u prvoj polovini prošlog veka, pre Drugog svetskog rata.