BILA žena nerotkinja, pa molila Boga da joj da da rodi, makar bilo dete kao biberovo zrno... Ovako počinje bajka čiji glavni junak, bez pomoći viših sila, već isključivo svojom hrabrošću i mudrošću spasava carevu kćer i - postaje veliki čovek. Ovako počinje narodna priča "Biberče", koja je inspirisala Đorđa Lobačeva, pionira stripa na ovim prostorima da napravi svoju jedinstvenu verziju u slici i reči, koja će u utorak kao novi naslov trećeg kola sve popularnije biblioteke "Dečji klasici" biti predstavljena u beogradskoj OŠ "Maksim Gorki".

O narodnoj bajci "Biberče", koju je književno i likovno obradio naš prvi strip umetnik, govoriće pisac za decu Miodrag Mića Jakšić i Milomir Kragović, urednik izdavačke delatnosti Kompanije "Novosti". Od srede "Bibeče" će se naći na kioscima širom zemlje.

Rođen kao Jurij Pavlovič Lobačev 1909. u Skadru, gde mu je otac bio ruski konzul, prvu polovinu svog života proveo je na Balkanu. Njegovi najpoznatiji stripovi, uz "Biberče", su "Ženidba cara Dušana", "Propast grada Pirlitora", "Baš-Čelik", "Čardak ni na nebu ni na zemlji", "Baron Minhauzen", "Čarobnjak iz Oza", "Pepeljuga" i drugi.

BESTSELERI “NOVOSTI“ TREĆE kolo "Dečjih klasika" otvorio je "Tarzan" E. R. Barouza, koji je štampan u 25.000 primeraka i gotovo rasprodat. Uspeh su ponovila potom dela "Jovanka Orleanka" Marka Tvena i "Krcko Oraščić", E. T. A. Hofmana i "Doktor Dulitl" Hjua Loftringa, koji su se pojavili u tiražu od 15.000 primeraka. Posle "Biberčeta" Đorđa Lobačeva, 24. aprila treće kolo popularne dečje edicije zatvoriće "Sindbad moreplovac" iz "1001 noći".

Detinjstvo je za vreme balkanskih ratova proveo u Crnoj Gori, gde je kršten na Cetinju. Živeo je i u Kosovskoj Mitrovici, na Kritu, u Solunu. Kao emigrantsko siroče imao je teško detinjstvo i mladost. Završio je Prvu rusko-srpsku gimnaziju u Beogradu, a potom studirao istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu. U svet stripa ušao je kao ilustrator knjiga, crtač karikatura i reklama. Pod uticajem svetske popularnosti američkog avanturističkog stripa, Lobačev počinje da objavljuje svoje radove prvo u "Panorami" i "Stripu", a zatim i "Mikijevom carstvu", "Politici" i "Politikinom Zabavniku". Stripovi su mu objavljivani i u Francuskoj pre Drugog svetskog rata, poput serijala "Princeza Ru" u časopisu "Aventures" (1939).

Učestvovao je u oslobođenju Beograda 1944. godine i sve do 1949. radio umetničke poslove. Jedan je od osnivača časopisa "Duga", za koji je izradio prvi logotip. Beogradska "Prosveta" izdala mu je autobiografsku knjigu "Kada se Volga ulivala u Savu". U vreme Informbiroa, kao sovjetski građanin proteran je u Rumuniju, odakle odlazi u Lenjingrad, gde je postao i autor prvog stripa objavljenog u SSSR 1966. - "Uragan dolazi u ponoć". Umro je u Sankt Peterburgu 23. jula 2002. godine, a škola stripa iz Beograda i dalje nosi njegovo ime.