Rat za jezik i pravopis

B. Đ.

07. 04. 2013. u 15:11

Milorad Simić o digitalizaciji jezika. Srpski jezik je vrsta nacionalnog poseda koji treba obrađivati, ograđivati i braniti - kaže ovaj lingvista i autor informatičkog zdanja srpskoga jezika

SRPSKI jezik je vrsta nacionalnog poseda koji treba obrađivati, ograđivati i braniti - kaže za "Novosti" Milorad Simić, lingvista i autor informatičkog zdanja srpskoga jezika, koji je u vidu javnog servisa, pod znakom Srpske digitalne biblioteke, na adresi .srpskijezik.com, kako kaže, u dogovoru sa porodicom, a po običaju srpskih dobrotvora, stavio na besplatno korišćenje srpskom narodu.

Ovog digitalnog projekta, u izdanju "Srbosofta", ne bi se postideli ni najveći narodi sveta.

- Zasad u najsavremenijoj informatičkoj tehnologiji, u tehnologiji "oblaka", dostupnoj sa svih operativnih sistema i svih uređaja koji imaju izlaz na internet, moguće je koristiti korektor RAS sa 3.250.000 oblika reči, konvertor za preslovljavanje, najpotpuniji Pravopisni rečnik srpskoga jezika i Rečnik srpskog jezika, koji sadrži neprocenjivo leksičko, jezičko i kulturno blago. To je enciklopedija o srpskom narodu za protekla dva veka, rečnik stranih i manje poznatih reči, rečnik sinonima, istorijat srpske pravopisne prakse i naš most između 19. i 21. veka - kaže Simić, dugogodišnji saradnik Instituta za srpski jezik SANU.

U zidanju "informatičkog Skadra na Bojani", kamen temeljac Simićevog informatičko-jezičkog rada bio je program RAS za podelu reči na slogove, već dve decenije standard za digitalnu obradu srpskog teksta.

- A za njim su po nevidljivom planu, kamen po kamen, doziđivani drugi programi: korektor od 2.300.000 reči, konvertor, zatim digitalizovana rečnička vertikala od 12. do 21. veka: "Rječnik iz književnih starina srpskih" Đure Daničića, Vukov "Srpski rječnik" i "Rječnik srpskog jezika" od 307.000 reči i preko 11.000.000 pretraživih oblika reči (sastavljen od 18 tomova Rečnika SANU i tri toma Rečnika Matice srpske); i na kraju Pravopisni rečnik srpskoga jezika, kritičko izdanje srpskih pravopisa od 1960. do 2010. godine... Radeći marljivo i istrajno, u vreme nesigurno, u vreme smutnje i sumnje i opšteg rasula, nisam ni primetio da je prošlo punih 20 godina - objašnjava Simić.

Svi registrovani korisnici mogu pretraživati odrednice u navedenim rečnicima i koristiti funkcije Programskog paketa RAS, do 5.400 slovnih znakova pri jednoj poseti.

Autor za naš list objašnjava da je sve počelo kada je 1972. godine ušao u Institut za srpski jezik SANU, "najbolju radnu, filološku i leksikografsku školu, u kojoj se svi ćorci u znanju vrlo brzo otkriju i sva mladalačka naduvenost i gordost namah splasne".

- Administrativni sekretar, Valjevac koji me primio u Institut - sa crnim navlačcima na rukavima - pobožno je i svečano rekao: "Sinovče, dobro došao u Institut za srpski jezik. Nadam se da je ovo srećan dan i za tebe i za Institut. Potrudi se, kad budeš pošao iz Instituta, da ga ostaviš u boljem stanju od ovog u kome si ga zatekao." A kad su računari ušli u izdavačke kuće i kad su me događaji i ljudi "ubacili u šaržer", vrlo brzo sam sebi postavio radni zadatak: uraditi softverski paket za srpski jezik, koji bi olakšao pripremu teksta za štampu i spasio srpski jezik od erozije i rasipanja, a zatim preko novih tehnologija učiniti paket dostupnim svim Srbima u svetu - kaže Simić.

FONDACIJA

- DRUGE programe u ovaj servis dodavaćemo prema finansijskim mogućnostima. Sada je na redu osnivanje fondacije "Milodar za srpski jezik", koja će od prodatog softvera preko "Srbosofta" prikupljati sredstva za održavanje besplatnog servisa na internetu i za finansiranje novih besplatnih programa za taj servis, kao i sredstva neophodna za širenje opšte jezičke i informatičke kulture - kaže Simić.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (6)

zoks

07.04.2013. 15:44

Medjunarodnom,ne eurupskom,sudu tuziti balije,hrvate,crnogorce,za kradju i prisvajanje i svojatanje srpskog jezika i proglasavanje istog za nekakve novostvorene jezike!Najobicniji recept ako ukrades,nezakonski prisvojis od nekoga kuvara podlezes mogucoj tuzbi!Samo Srbi imaju autorsko pravo na srpski jezik,a vi ostala gospodo napravite jezik koji je razlicit od srpskog pa ga nazovite ako hocete i "balkanskim jezikom"!

Goran

07.04.2013. 19:49

@zoks - Možda je korisno poslušati Vuka Karadžića: "Mi svi znamo da se u nas počelo pisati narodnijem jezikom od vremena Dositija Obradovića, koji je 1783. godine počeo srpski pisati i govoriti da treba tako pisati. A braća naša zakona rimskoga, osobito Dubrovčani i Dalmatinci, pisali su u šesnaestome vijeku u najveći jek! I naš Dositije mjesto ostaloga dokazivanja da valja za Srbe srpski pisati, ili barem uz ono, mogao je slobodno kazati da se ugledamo na braću svoju zakona rimskoga".

Грга Мирић

25.12.2013. 15:21

@zoks - Наравно да треба водити нови "Рат за српски језик и правопис", поготово за српску ћирилицу, јер смо онај "Рат за српски језик и правопис" који су водили Вук и Даничић изгубили фалксификујући изворне поставке Вука Караџића који је увек говорио и писао "српски језик", а не "српоскохрватрски", Увођењем код Срба (јединих у свету) двоазбучја за један народ и пристајањем на одузимање суверености српском народу над српским језиком, српски сербокроартисти су развијали квазинауку.

Грга Мирић

25.12.2013. 15:29

@zoks - Вука већ два века нико не може да сруши. Начинио је он грешака. Пристао је да се српски језик може писати двојако (али је био изричит -- Србокатолици и Хрвати латиницом,м српски народ православци само ћирилицом). Ту је прихватио деобу у писму по верској линији, коју му је, вероватно, наметнуо Беч. Морао је да каже, с јединим овим попустом: српски језик Хрвати нека пишу латиницом, Срби (и католици и православни) само ћирилицом. Није смео пристати на деобу народа српског у писму по вери.

Andon, Lingvista Srpki

07.04.2013. 16:09

Gospodine Simicu, to i nije bas srpski jezik, vec je to ruski jezik i ruska azbuka u kombinaciji sa romanskom latinicom koje Romanski Srbi koriste u Srbiji. Pored toga se ruski jezik koristi i u ostalim zemljama na Balkanu sa ruskom cirilicom i latinicom. To znaci da mi jos uvek u Srbiji mislimo da smo sloveni, ali stvarno smo Romani, gde polovina stanonistva govori romanski jezik a polovina stanaovnistva ciji su preci bili bugarski robovi, govore ruski jezik koji su tada naucili.

Змајевић

07.04.2013. 18:39

@Andon, Lingvista Srpki - Шта си то хтео да кажеш?

Tako je

28.07.2013. 12:36

@Andon, Lingvista Srpki - Opet Albanac zalutao. Btw. Cirilica je bugarska verzija glagoljice, sa enormnmim uticajem grckog alfavita. Knjizevni srpski se danas vokabularno ne koristi, vec od vukove reforme samo "tzv. govedarski srpski" jer mnogi Srbi knjizevni srpski nisu znali. Istocno-hercegovacki stokavski dijalekt ijekavskog refleksa koji se koristi kao standardni knjizevni srpski (u Srbiji ekavskog refleska) je najraspostranjeniji i najstariji srpski dijalekt te po tome i najprestizniji i njegova osnova.

Bilja

08.04.2013. 12:56

Postovani gospodine Simiću,Vec duzi niz godina me muci pitanje o mogucnosti reforme srpskog jezika. Živeći u razlicitim zemljama i učeći njihove jezike, sve vise se susrecem sa cinjenicom da se jako puno stranih reci koristi u nasem jeziku kao da su maternje odnosno skoro da nema adekvatnih sinonima za iste. To mi jako smeta, pa bih volela da cujem Vase misljenje po tom pitanju.Hvala unapred

Грга Мирић

25.12.2013. 15:32

Џабе је Симићев рад кад је принуђен да се бави "Речником српоскохрватског језика", јер је то заувек постао у сваком погледу мртав језик.