Srbija na listi svetske nematerijalne baštine?

NAŠA zemlja će se prvi put sa nekim svojim običajima uključiti u nadmetanje za Uneskovu listu nematerijalnog nasleđa. Potpuno samostalno predložićemo krsnu slavu, dok ćemo sa Rumunima, Hrvatima, Makedoncima, Moldavcima i Turcima kandidovati prolećni praznik Đurđevdan (Hidrileze). Kako "Novosti" saznaju, kandidature će biti upućene Unesku do kraja ovog meseca.

Predlog za regionalnu nominaciju Đurđevdana je gotovo spreman, ostalo je još da Rumuni dopune dokumentaciju. Inače, u ovom poduhvatu trebalo je da učestvuju i Crna Gora, BiH i Irak, ali su u međuvremenu odustali. Neki zbog toga što nisu mogli da ga iznesu, a drugi, zato što su smatrali da hrišćanski način proslavljanja Đurđevdana i muslimanski običaji za Hidrilezi nemaju ništa zajedničko.

- Centar za nematerijalno kulturno nasleđe je, u saradnji sa lokalnim samoupravama, regionalnim muzejima, turističkim i nevladinim organizacijama i pojedincima, prikupio sav potrebni audio, video i foto materijal i dokumentaciju, sve je u skladu sa propozicijama Uneska dostavljeno Sekretarijatu zaduženom za multinacionalnu nominaciju - kaže za "Novosti" Dušica Živković, predsednica Nacionalnog komiteta za nematerijalno nasleđe. - Filmom, fotografijama i pratećim tekstom učinili smo elemente nacionalnog identiteta vidljivim. Regionalna nominacija je najlepša promocija kulturnog nasleđa - predstavljamo deo celine, a čuvamo etnički i kulturološki identitet.

Đurđevdan (6. maja) koji proslavlja snagu nove rodne godine, osim pravoslavnog, obeležava i katoličko i muslimansko stanovništvo, naročito ono koje se bavi stočarstvom.

- Na tlu Srbije proslava dana posvećenog svetom Đorđu zadržala je nekoliko slojeva stare slovenske i starobalkanske religije i kulture, nadgrađene hrišćanskom tradicijom - objašnjava Živković. - Sadrži elemente stočarskih praznika, priređivanih u čast starorimske boginje Pales, kao i slovenskih božanstava Jarila i Vesne. Ovaj prolećni običaj na teritoriji naše zemlje sačuvan je, uglavnom, kao zavetna ili porodična slava.

U đurđevdanskom praznovanju očuvalo se obilje običaja, verovanja i magijskih radnji, koje pre svega imaju ulogu da osiguraju napredak, plodnost i zdravlje porodice, useva i stoke. Osim đurđevdanskih običaja, u našem predlogu su i "Đurđevdanski susreti - Molitva pod Midžorom", etno-festival koji se održava u selima Vrtovac i Balta Berilovac, kod Kanjaževca, kao i priprema belmuža tradicionalnog jela iz Istočne Srbije.

- Slično smo uradili i sa krsnom slavom, uz tradicionalne običaje stavili smo mešenje i ukrašavanje obrednog hleba i poskurnik, odnosno pečat kojim se ukrašava slavski kolač.

Nosilac predloga za Đurđevdan je Zavičajni muzej Knjaževac, dok je predlagač slave za listu Uneska Etnografski muzej iz Beograda.