Branislav Mitrović: Zla kob nad muzejom
21. 07. 2012. u 20:35
Akademik i predsednik Upravnog odbora jedne od najuglednijih institucija - Narodnog muzeja: Ne mogu da prećutim da je rekonstrukcija Narodnog muzeja bruka koja i dalje traje
I DOK se Beograd kandiduje za kulturnu prestonicu Evrope 2020, država kao da ne haje što većina muzeja u prestonici zbog rekonstrukcije godinama ne radi. Oslanjamo se, uglavnom, na turistički hit u regionu - splavove. Zatvoreni muzeji, po svemu sudeći, najviše brinu javnost i kulturne poslenike.
U Narodnom muzeju ćute - što zbog obeshrabrenosti, što zbog ravnodušnosti, a Muzej savremene umetnosti je izgubio strpljenje. Nedavno je, u kosturu svoje kuće na Ušću priredio „Neizložbu“ i na prvom spratu javnosti predočio bogatu dokumentaciju koja svedoči o obećanjima, učinjenom i izneverenom. U ovo poslednje spada i izjava aktuelnog ministra kulture da će MSU do kraja njegovog mandata biti rekonstruisan i otvoren.
Srećnom epilogu nadao se i akademik, arhitekta Branislav Mitrović, kada je reč o Narodnom muzeju, gde je od septembra 2009. godine, predsednik Upravnog odbora. Preduzimao je mnoge korake, slušao obećanja, nervirao se...I danas govori povišenim glasom o poduhvatu, u koji se upustio verujući u planove i uspeh...
- JEDINI sa kim sam imao korektan odnos po ovim pitanjima i kome sam mogao da verujem bio je ministar Bradić. Kao predsednik Upravnog odbora imao sam sigurnost jedino na toj adresi. I duboko sam ubeđen da je Bradić ostao na mestu ministra, to moram da kažem zbog svih koji su u ovaj posao unosili deo sebe, da bi konkretno uradili više od ovog - ništa. Odlaskom sa funkcije Bradić mi je rekao da su određena sredstva, dovoljna za sledeće korake, rezervisana i predodređena za Narodni muzej. Nažalost po njegovom odlasku, realizacija tog koraka se nije desila.
* Od kada ste izabrani za čelnog čoveka UO Narodnog muzeja vodite bitku da se ova kuća rekonstruiše i konačno ponovno otvori
za publiku?
- Problem je bio što sam ušao u ovu „priču“, a da je Muzej već bio zatvoren i nije se nazirao kraj poslu koji je valjalo obaviti. Uz sve što je prepoznato kao problem, čovek pretpostavlja da postoji i neki „tihi razlog“ sa strane koji je teško prepoznati, a s kojim se valja uhvatiti u koštac. Ipak, u početku je postojala veoma ohrabrujuća atmosfera koju sam prepoznao kroz kontakte sa tadašnjim ministrom kulture Nebojšom Bradićem. On je bio apsolutno rešen da okonča agoniju Narodnog muzeja. Ali, oko cele te kuće danas vlada nekakva apatija i inercija. Imam utisak da se nad to zdanje nadnela zla kob i obavila ga.
* Vas i Upravni odbor je sačekao plan rekonstrukcije arhitekte Milana Rakočevića?
- Bio nam je zadatak da pregledamo i ažuriramo celu dokumentaciju. Taj prvi projekat je bio pod proverom ekspertskog tima i konstatovano je da ima dosta elemenata koji nisu definisani. Recimo, nisu urađena ni statička istraživanja...
* Ali, ona nisu urađena ni za novi projekat rekonstrukcije
Vladimira Lojanice?
- Nisu ni do danas urađena, iako smo pre šest meseci upozoravali i dogovarali da se eksponati i zaposleni hitno isele, kako bi taj posao mogao da se obavi, a radovi nastave po predviđenoj dinamici. Imali smo i obećanje ministra Predraga Markovića da će to biti učinjeno.
Sve što je urađeno - urađeno je za Bradićevog mandata počev od konkursa i uvođenja široke i demokratske utakmice za dobijanje najboljeg i najcelishodnijeg rešenja.
- NARODNI muzej je objekat koji je nekoliko puta rušen, popravljan, dograđivan, pregrađivan, proširivan - rekonstruisan. To se dešavalo u raznim periodima, pre i posle Drugog svetskog rata, pa je stoga neophodno otkloniti sve moguće rizike. A, statika je tu bitna pre svega, jer ona nosi koncept kuće. Statika nosi koncept svake kuće, a posebno one koja se rekonstruiše. Da bi se osigurala statika, nužna prethodna su istraživanja. Proveru postojeće kuće mi nemamo do danas - problem ostaje iseljavanje.
* Problem je sad iseljavanje?
- To je uvek nad dinamikom radova visilo kao Damaklov mač. Zaposleni moraju da se isele da bi se obavila relevantna, ozbiljna i analitična istraživanja konstruktivnog sklopa kuće građene i dograđivane u različitim periodima.
* Još u februaru ste govorili da je iseljenje pitanje dana...
- Naprosto, imali smo obećanja Predraga Markovića. Ta obećanja nikad nisu ispunjena! Više puta smo išli kod ministra - razgovarali i pisali. Postoje dopisi na koje uopšte nismo dobili odgovore.
Dakle, Narodni muzej je napušten projekat, od svih - pre svega od države!
* Ako vam ministar Marković nije odgovorio na ono što ste tražili - da li je postojala i neka druga adresa kojoj ste se obraćali?
- Upravni odbor se naravno obraćao i vladi Republike Srbije, ali oni su nas ponovo vratili na adresu ministra.
Mi sad moramo da upozorimo svaku sledeću vladu koja dođe da je Narodni muzej vrelo kestenje koje neko mora da preuzme, inače ćemo bruku koja Beograd „krasi“ već deset godina samo nastaviti.
* Govoreći o rekonstrukciji Muzeja vi govorite zapravo i o
ravnodušnosti države?
- Apsolutno o ravnodušnosti države! Takav odnos države prema kulturi je katastrofalan. Ako govorimo o Beogradu kao evropskoj prestonici kulture 2020, a dva najvažnija muzeja na ovakav način tavore - onda je to licemerje - ljudsko i političko. Ovo govorim odgovorno, jer sam bio u poziciji da upoznam i lice i naličje vlasti. Ja nisam čovek koji zavisi od politike, već neko ko zavisi od profesije u čije ime i govorim - stoga ne mogu da prećutim da bruka koja se zove Narodni muzej traje i dalje! I, tužno saopštavam da se plašim da će ta bruka potrajati!
krotka
23.07.2012. 10:57
država srbija,to su petooktobarci.vrlo,vrlo kulturni ljudi,hahaha,sa evropskim vrednostima,hahahai,valjda su zato i zatvorili sve muzeje u beogradu.kažem,vrlo kulturan svet.
Rekla bih da je zla kob ne nad Muzejom već u njemu u vidu dugogodišnjeg nerada i otvorene sabotaže posla na projektovanju. Jedino je uspešno arčen novacza najam neodgovarajućeg depoa, administriranju projekta, gubljenju vremena i zamagljivanja stvari od nezamenljive g-đe Cvjetičanin. Tu je zla kob, a kad se obavi ozbiljan inventar u Muzeju i analiza učinka sadašnje uprave videće se da treba samo zameniti nezamenljive, urediti program i dinamiku radova i zla kob će nestati
Komentari (2)