Novo otkriće na Feliks Romulijani
21. 07. 2010. u 20:59
Mermerna skulptura ili je trački konjanik, ili sama boginja lova, Dijana
ZAJEČAR - Otkrićem skulpture tračkog konjanika, za koju se pretpostavlja da potiče s kraja drugog ili iz prve polovine trećeg veka, kasnoantički lokalitet Feliks Romulijana ponovo je u žiži svetske arheološke javnosti. Mermerna skulptura na postolju, dužine 1,2 metra i visine 50 centimetara, predstavlja lov na divlju svinju i trenutak kada je ova životinja probodena kopljem, dok je za nogu drži lovački pas. Srpski i nemački arheolozi, koji su ovo izuzetno vredno istorijsko i umetničko delo otkrili u prvoj od tri sonde građevine pored severnog bedema Romulijane, van Galerijevog rezidencijalno-memorijalnog kompleksa, veruju da je reč o tračkom konjaniku, mada ne isključuju ni mogućnost da je lovac sama boginja lova, Dijana.
TRAČKI konjanik pronađen je u subotu pri kraju radnog vremena, koje se na Romulijani završava u 14 sati. Skulptura je bila potpuno zatrpana, a iz sonde je virio samo jedan njen deo. Rezultati tog istraživanja predstavljeni su javnosti tek u sredu na konferenciji za novinare.
- Došli smo do zaključka da se najverovatnije radi o tračkom konjaniku. Ovo je prva skulptura te vrste na Balkanu, jer reljefnih prikaza tračkih konjanika imamo. Najverovatnije je bila visoka oko 1,2 metra - kaže arheolog dr Gerda Zomer fon Volov, iz Rimsko-germanske komisije Arheološkog instituta iz Frankfurta na Majni, koja, zajedno sa svojim i srpskim kolegama, ove godine istražuje građevinu pored severnog kompleksa Romulijane za koju veruju da potiče iz naselja starijeg od Feliks Romulijane i bar deset puta većeg.
- U toj građevini, ili vili rustici, kako je nazivamo, a za koju verujemo da je pripadala nekom zemljoposedniku, i koju su prošle godine snimili nemački geofizičari, pronašli smo pre nekoliko dana i peć za topljenje stakla. Prošle godine blizu tog objekta pronašli smo i takozvani mozaički kolač od topljenog kobalt-plavog stakla. Sve to ukazuje na mogućnost da je ovde bila lokalna radionica za proizvodnju mozaika, a možda i klesarska radionica - kaže mr Maja Živić, kustos arheološke zbirke zaječarskog Narodnog muzeja.
Nemački i srpski arheolozi ne isključuju ni mogućnost da je na tom mestu prerađivana i ruda, budući da je u blizini i prirodno ležište limonita.
- Možda pronađemo još neki deo skulpture koja je, kako se vidi, bila potpuno završena, a možda i nešto drugo. Ova skulptura pokazuje da nije prošlo vreme velikih nalaza na ovom lokalitetu. Sve dok se ne istraži zadnji bedem i zadnja građevina van ovog kompeksa, priča o Romulijani nije završena - kaže Bora Dimitrijević, direktor Narodnog muzeja u Zaječaru.