Ćirilica državno pitanje
08. 03. 2010. u 20:59
Profesor Mato Pižurica o novom Pravopisu srpskog jezika, koji će biti gotov do leta, a promovisan na Sajmu knjiga: Dilema: ćirilica ili dvoazbučje, pitanje je koje se reguliše zakonom, a ne pravopisom
NOVI pravopis srpskog jezika u izdanju Matice srpske, na kojem se radi već nekoliko godina, biće promovisan na jesen, na Sajmu knjiga u Beogradu. Kako se, međutim, bliži taj datum, sve su burnije polemike o tome da li će u njemu ćirilica imati tretman kakav nacionalno pismo zaslužuje, ili će u Srbiji, jedinoj od svih bivših jugo-republika, i dalje vladati ćirilično-latinično dvoazbučje.
Naročito burno reagovalo je Udruženje za zaštitu ćirilice u Novom Sadu čiji predsednik Izvršnog odbora Dragoljub Zbiljić apeluje da je “izgovor o bogatstvu dvoazbučja” apsolutno besmislen posle pojave triju varijanata srpskog jezika, politički proisteklih iz tzv. srpskohrvatskog jezika.
U svom apelu, Zbiljić se poziva na član 10. Ustava koji definiše da je u Republici Srbiji u službenoj upotrebi srpski jezik i ćirilično pismo, a da se službena upotreba drugih jezika i pisama uređuje zakonom na osnovu Ustava.
Da je pomenuti član Ustava važno dostignuće “ u dovođenju stvari na svoje mesto”, mišljenja je i glavni redaktor Pravopisa profesor dr Mato Pižurica. On, međutim, ističe da dilema latinica ili ćirilica ili dvoazbučje, nije lingvističko već državno pitanje koje treba da se reguliše zakonom.
* Kako bi po vašem mišljenju, u tom zakonu trebalo definisati domene službene i javne upotrebe pisma i jezika?- To nije posao samo za lingviste, mada su oni za pripremu tih pravila najkvalifikovaniji i u tome ne bi smeli da budu zaobiđeni. Pravila moraju da budu pažljivo smišljena i jasno definisana, primenljiva, ako se tako može reći, nenasilna, ali izričita u smislu nedvosmislene favorizacije ćirilice, u mnogim domenima upotrebe kao jedinog pisma bez alternative.
Državu u tom poslu nema pravo da zameni grupa lingvista koja bi kroz pravopisne priručnike i gramatike “prokrijumčarila” zabrane.
* Da li se moguća “prokrijumčarena zabrana” odnosi na latinicu?- Jesam za poštovanje Ustava i zakona, ali ne i za “žandarmisanje” nad jezikom. Cilj da ćirilicu postavimo na zasluženi pijedestal možemo postići upornim i iskrenim naporom porodice, škole, javnih glasila i zašto da ne, osmišljenim propagandno-političkim delovanjem. I sam sam to lično činio završavajući svaki javni nastup najčešće porukom da moramo postići to da ćirilicu imamo u ličnom potpisu i u grobnom natpisu.
* Ima li razloga za zabrinutost zbog tretmana ćirilice u Srbiji?- Ima. Da nije udžbenika za osnovnu školu, dobrim delom i za srednje, i dvaju državnih kanala, gotovo da se ni po čemu ne bi videlo da je Srbija zemlja ćiriličke kulture. Ćirilica je od sedamdesetih godina minulog veka zapostavljena u svakom pogledu. A, ona je, nesporno, naš trajni nacionalni zaštitni znak.
* Ali, istovremeno, imate i dilemu - da li je moguća, održiva i potrebna srpska dvoazbučnost?
- Nemamo ni prava ni razloga, barem zasad, dok ćirilica ne bi bila zaista egzistencijalno ugrožena, da naše potomstvo učinimo nepismenim u služenju latinicom koja je od pre vek i po sasvim solidno prilagođena srpskom jeziku. Ne treba zaboraviti da je veliki deo našeg kulturnog nasleđa na latiničnom pismu. Ne bi trebalo da ga se odričemo.
* Na koji način i kojim redosledom bi, po vašem mišljenju, trebalo definisati upotrebu ćirilice i latinice?- Uveren sam da je sigurno vladanje i latinicom u pisanju srpskim jezikom naša nesporna svakodnevna potreba, dodao bih i - činjenica. Takav, inače, redak suživot dva pisma mora imati jasan redosled, što se tiče i savladavanja i upotrebe: ćirilica pa latinica - da, a latinica pa ćirilica, odnosno ćirilica i latinica bez jasnih pravila razgraničenja - ne.
AUTORI
NOVI pravopis srpskog jezika koji će biti štampan do narednog leta, ali neće biti objavljen pre prijemnih ispita za školarce i studente, kako ih ne bi zbunjivao zbog izmenjenih pravila, predstavljaće zapravo izmenjeno i dopunjeno izdanje iz 1993. godine, koji je uradila grupa autora - Mitar Pešikan, Jovan Jerković i Mato Pižurica. Glavni redaktor novog pravopisa je Pižurica, a ostali redaktori su: Živojin Stanojčić, Milorad Dešić i Branislav Ostojić.
SAMO JEDAN PRAVOPIS
* Koja pisma su zastupljena u novom pravopisu?
- Pravopis ima ćirilicu, grčko pismo i latinicu, jer je pravopis priručna knjiga. U pravopisu su obrađene i ekavica i ijekavica, jer oba izgovora čine srpski jezik. Veoma je važno to da će Srbi imati samo jedan pravopis.
опанак
08.03.2010. 21:32
ЋИРИЛИЦА је ЗАКОН и тачка. Шта је сад, опет се одлаже правопис за јесен, срамота.Лингвисти су највећи нерадници, југоносталгичари, латиничари. Одморите нас са философирањима, поштујте Устав и закон, то важи за све Државне органе, и посебно за лингвиесте(стално се нешто договарају,преговарају,философирају). Ствари су једноставне али се размишља на југокомунистички начин некаквог братства и јединства, мало по мало штте латиницу, ако сте стручни ДИГНИТЕ глас струке, апелујте на јавност Државу, уместо што млитавите.
Мато о српском језку! Па се још зове и Пижурица!
Ja sam Srbin rodjen u Beogradu i moje maticno pismo je latinica. Ja hocu da imam pravo da koristim pismo koje sam imao pravo da koristim ceo zivot do sada. I ja sam glasao za taj ustav sa tim clanom da je cirilica sluzbeno pisamo i protiv sam tog clana. Tada je bilo bitno zbog nekih razloga prihvatiti taj ustav a oni su nam ubacili taj clan kao kukavicije jaje. Malo je falilo da ne glasam za ustav zbog toga ali moja patriotska osecanja su pobedila. Ko hoce da koristi cirilicu nek je koristi ali ne dirajte moja prava koja sam imao od rodjenja. Nisu mi jasni ti ljudi koji hoce drugom da namecu. Zivela latinica.
Тужно је што се овакав текст и текстови на исту или сличну тему објављују у Новостима "online" - писани латиницом. Па добро, да ли је толико тешко да се понуди бар могућност да се текст прочита и на ћирилици као што је то рецимо понуђено на сајтовима РТС и Политика (и вероватно многим другим које ређе посећујем). Сваки дан бар 3 - 4 пута посетим овај сајт, зато што сам одрастао уз Новости и волим тај лист, али увек некако обратим пажњу и на писмо, у нади да ће се и ту нешто променити али... Све најбоље!
Vise volim latinicu. Potpisujem se latinicom. Oba pisma treba da su ravnopravna, pa nek ljudi pisu kako vole. Insistiranje na cirilici kao glavnom pismu je pogresno. I SFRJ je bila lepa zbog sarolikosti.
Komentari (24)