Beogradske priče: Olovka kao vremeplov
29. 12. 2018. u 11:28
Luka Mladenović bio je jedan od najvećih čuvara silueta i obrisa koje je nekada imao ovaj grad. Brojni časopisi, arhiva Zavičajnog odeljenja Biblioteke grada, pa i Kapela Svete Petke na Beogradskoj tvrđavi čuvaju dela ovog umetnika
Ime Luke Mladenovića polako tone u zaborav, baš kao i kadrovi koje je ovaj maestralni ilustrator oteo od zaborava. Njegova misija je bila da sačuva prizore starog Beograda. Međutim, kako novim generacijama ne znači mnogo to što je grad nekada izgledao znatno drugačije, tako ni delo divnog crtača neće opstati predugo, ukoliko ga ne sačuvamo, uz veliko poštovanje koje je Mladenović zaslužio.
Brojni časopisi, arhiva Zavičajnog odeljenja Biblioteke grada, pa čak i Kapela Svete Petke na Beogradskoj tvrđavi čuvaju dela ovog umetnika. U samom hramu koji se nalazi na čudotvornom izvoru koji vekovima poštuju Beograđani, postoji crtež koji je ostavio Mladenović.
PROČITAJTE JOŠ: Beogradske priče: Šta će đaci u kafani?
Dvadesetih godina prošlog veka i junak ove priče je oboleo, ali budući da je često dolazio na izvor svete vode uspeo je da se izbori sa bolešću, a u znak poštovanja ostavio je crtež crkve koji i danas stoji unutar hrama. Istina, ta, starinska crkva koja se dugo nalazila na ovom mestu odavno više ne postoji, a današnja, koju poznaju savremeni Beograđani delo je izuzetnog arhitekte Momira Korunovića, po čijem projektu je sazidana današnja bogomolja. Današnja Crkva Svete Petke izgrađena je 1937. godine.
Sačuvane slike i danas govore o nekadašnjoj apoteci "Car Dušan" i dvorani bioskopa "Kolarac" koji je dosezao do Pozorišnog trga, kako se nekada zvao Trg Republike.

Nezaboravni su i kadrovi Jatagan Male, najvećeg međuratnog divljeg naselja u Beogradu, koje se prostiralo od današnjeg Veterinarskog fakulteta i blizine Hrama Svetog Save, pa nizbrdo, skoro do Autokomande i, sa druge strane prema Hitnoj pomoći.


Kadrovi starih kuća podsećaju da su bile napravljene od naboja, dakle uz drvenu konstrukciju bili su postavljani nanosi od blata oblepljeni plevom. Sve te stare, gradske kuće bile su osuđene na propast i potrebu da ih novo vreme smeni savremenim, višespratnim građevinama.

Tako je jedno pero, komad papira i veliko srce puno ljubavi za jedan grad doprinelo da sačuvamo neka sećanja od neumoljive, olovne zavese koja se spusti na nas kad pojam "zaborav" dođe po svoje.

PROČITAJTE JOŠ: Beogradske priče: Tociljanje na ledu



MOSTAR
U blizini sadašnje Mostarske petlje bila je kafana "Veliki Mostar" koju više niko ne bi pamtio da nije bila motiv Luki Mladenoviću i njegovom oku. Sada tim putem tutnje savremeni automobili, napravljena je Mostarska petlja i Gazela, a sve to je, u Lukino vreme izgledalo ruralno i, za naše pojmove - provincijski.


