Iz česme teče žuta voda!

S. B. Milošević

03. 02. 2017. u 23:07

Mladenovčani izloženi mogućoj opasnosti zbog najdragocenije tečnosti, rešenje za šest godina. Dr Ivana Ristanović Ponjavić: Niko ne kaže da je voda dobra, trebalo bi da bude bolja

Из чесме тече жута вода!

U gradu podno Kosmaja živi oko 50.000 ljudi

MUTNU i žutu vodu sa česme Mladenovčani piju godinama.Usled povišenih vrednosti gvožđa, mangana i amonijaka, propadaju slavine, bojleri, šerpe, veš-mašine, ali i stvari oprane u ovakvoj vodi. Problem je u tome što se Mladenovčani česmovačom snabdevaju direktno iz 48 bunara koji se nalaze širom grada, a iz kojih voda ulazi direktno u sistem. Bez prečišćavanja. Jedino rešenje je izgradnja vodovoda Makiš - Mladenovac, od kojeg, kako nadležni navode, žitelje ove prigradske opštine deli šest godina i 60 miliona evra!

Čudnog mirisa i ukusa, često žuta i puna trunja. Takva je česmovača u Mladenovcu. Potrošači, koji se godinama žale na to što su primorani da je piju, osim kupovine flaširane nemaju drugo rešenje. Iz 48 bunara širom Mladenovca, voda se crpe i ubacuje u vodovod. Njen kvalitet kontroliše Gradski zavod za javno zdravlje. Svake srede u mesecu uzimaju se uzorci vode iz nekoliko bunara, a, ako se uoče neke nepravilnosti, to izvorište se zatvara.

- Niko ne kaže da je ta voda dobra - kaže dr Ivana Ristanović Ponjavić iz Gradskog zavoda. - Trebalo bi da bude bolja, zaista. Ipak, i kao takva, bezbedna je za piće. Problem je što voda iz svih bunara ulazi u sistem i meša se. Pošto zbirnog mesta za prečišćavanje nema, mikrobiološka ispravnost se kontroliše doziranjem hlora. I mladenovačka voda zadovoljava te kriterijume. Ipak, fizičko-hemijska odstupanja uzoraka su česta, jer je bogata gvožđem, amonijakom i manganom zbog karakteristika zemljišta.

Doktorka Ristanović Ponjavić navodi i to da kada bi bila zabranjena za piće, potrošači bi se okrenuli drugim izvorima snabdevanja, poput bunara i javnih česmi. Kaže da bi zdravlje Mladenovčana tek tada bilo ugroženo, pošto je tečnost iz tih izvora neispravna za piće.

LOŠE UTIČE NA CEO ORGANIZAM?
IAKO iz Gradskog zavoda za javno zdravlje navode da je voda bezbedna za piće, analize o tome kakve posledice njenom dugotrajnom upotrebom mogu da nastanu nisu rađene. Niko ne zna kako ova voda bogata gvožđem, manganom i amonijakom, dugogodišnjim konzumiranjem utiče na bubrege i ceo ljudski organizam.

Dugotrajno rešenje u vodosnabdevanju, kako nadležni tvrde, jeste priključenje na vodovod Makiš - Mladenovac. Ukoliko se pak od toga odustane, izgradnja filterskih postrojenja za preradu vode je takođe jedno od rešenja.

Vodovod Makiš - Mladenovac, po planu bi trebalo da bude dug 52 kilometra. Dosada je, od Petlovog do Begaljičkog brda, izgrađeno 27 kilometara cevovoda, rezervoar i tunel "Vrčin", kao i deo priključka za Kaluđericu.

- Prema dinamičkom planu, predviđeno je da se regionalni vodovod Makiš - Mladenovac završi u narednih šest godina i prema procenama potrebno je još oko 60 miliona evra za završetak izgradnje - navode iz Direkcije danas, iako su isti taj podatak izneli i pre dve godine. Priznaju i da trenutno sprovode aktivnosti na formiranju građevinskih parcela u cilju inoviranja postojeće projektne dokumentacije, rešavanja imovinsko-pravnih odnosa i stvaranja uslova za izradu planskih dokumenata neophodnih za dalju izgradnju.

Do tada, oko 50.000 Mladenovčana i dalje će piti česmovaču koja bi trebalo da bude boljeg kvaliteta.

ISPIRAJU CEVI

KADA potrošači prijave da je voda mutna, ekipe JKP "Mladenovac" odmah izlaze na teren.

- Voda se uzorkuje, i šalje na analizu - navodi Vladeta Lučić, direktor ovog preduzeća. - Mreža se onda ispira kako bi se kvalitet vode momentalno popravio. Žuta voda nije za piće, ali čim se razbistri može da se koristi. Svi u gradu svesni su problema. Ove godine iskopali smo nekoliko bunara i jedan revitalizovali. Uradićemo i idejni projekat za izgradnju filterskih postrojenja, da bismo videli kako kvalitet vode može da se popravi.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (1)