Tamo daleko od Kalemegdana
21. 04. 2016. u 15:30
Josip Komljenović, ulični svirač, mesecima protestuje ispred Starog dvora. Nezadovoljan jer nije dobio dozvolu za sviranje
Josip Komljenović Foto P. Mitić
NAPRAVIO je najbolju frulu na svetu - "baričanku" koja svira 43 tona, "žigafon", "jerkofon". Frula i okarina koje je osmislio uvedeni su kao instrumenti u muzičke škole, napisao je muziku za 50 pesama, svira 28 instrumenata, četiri godine je svirao za iransku ambasadu... Ni ovakav "si-vi" Josipa Komljenovića, iz Bariča, nije bio dovoljan da dobije dozvolu uličnog svirača od nadležne gradske komisije.
Iako je sedam godina, od 2007. do 2014. godine, uveseljavao Beograđane i goste prestonice kod Stambol-kapije na Beogradskoj tvrđavi, prošle godine nije dobio dozvolu, jer su stručnjaci smatrali da ne svira dovoljno dobro i da repertoar nije primeren mestu. Umesto na Kalemegdanu, zvuci himne "Bože pravde", "Tamo daleko" i "Svilen konac", kojima je počinjao "svirku", odzvanjaju ispred Starog dvora.
- Od decembra prošle godine protestujem ispred Skupštine grada i to će trajati dok mi ne vrate dozvolu uličnog svirača - kaže Josip, poznat i kao Žigin Filip. - Tražio sam prijem kod gradonačelnika, ali ništa. Potom sam mu napisao pismo i zapitao ko je zabranio izvođenje srpske muzike na Kalemegdanu, u Knez Mihailovoj i u Skadarliji, pošto nijedan ulični svirač koji izvodi narodnu muziku nije dobio dozvolu. Iako prolaze pored mene ispred Starog dvora, okrenu glavu, ne kažu mi ni dobar dan.
Josip priča da mu je lane kada je nastupao pred komisijom sugerisano da ne svira narodnu muziku i da će dobiti dozvolu. Ali, on ne odustaje.
- Nema te cene zbog koje ne bih zasvirao "Tamo daleko" - priča Žigin Filip. - Jednom prilikom mi je prišao čovek sa sinom i pitao da li želim da mu sviram na zabavi. Rekao sam da može, ako nema jela i pića. Kasnije sam na televiziji prepoznao gospodina, bio je odlazeći francuski ambasador koji je pravio oproštajnu zabavu i želeo da mu baš ja sviram. Bilo mi je žao što nisam prihvatio, ali sam u znak zahvalnosti napravio kompoziciju "Poljski cvet" na melodiju francuske himne.
Pošto je u stalnom radnom odnosu, Josip nije ceo dan ispred Starog dvora, već povremeno, kada mu obaveze dozvoljavaju.