Po đaku 100 izostanaka

B. Borisavljević

24. 03. 2016. u 22:47

Forum srednjih stručnih škola: Učenici sa nepopularnih usmerenja masovno beže sa časova. Prema procenama, čak trećina dece bi trebalo da ide na razredni ispit. Problem se krije da škola ne bude na lošem glasu

По ђаку 100 изостанака

Roditelji učenika se ne pojavljuju u školi čak ni kada im se pošalje telegram da hitno dođu

TREĆINA učenika srednjih stručnih škola sa mašinskih, građevinskih, tekstilnih i drugih obrazovnih profila koji nisu popularni bi, zbog velikog broja opravdanih izostanaka, trebalo da ide na razredni ispit, upozorava Forum srednjih stručnih škola Beograda. Računica Foruma govori da je na polugodištu u tim školama bilo, u proseku, 100 izostanaka po učeniku, što je više od tri radne nedelje.

Prema rečima Milorada Antića, predsednika Foruma srednjih stručnih škola Beograda, reč je uglavnom o đacima koji su upisali škole koje nisu želeli jer nisu imali dovoljno bodova za zanimanja koja su želeli. On ističe da je Pravilnikom predviđeno da učenik ide na razredni ispit ako nije bio prisutan na trećini od ukupnog godišnjeg fonda časova, ali da se to u praksi ne primenjuje.

- Mali broj učenika završi na razrednom ispitu, pošto većina njih bude ocenjena na časovima dopunske nastave, što ne bi trebalo da se radi - objašnjava Antić. - Roditelji te dece se, uglavnom, ne pojavljuju u školi, a ne dolaze ni kada im pošaljemo telegram. Jednostavno ne žele da sarađuju. Najviše beže sa časova učenici prve godine, a ne zaostaju ni maturanti koji naročito pred kraj školovanja počinju češće da izostaju.

Naš sagovornik ističe da direktori kriju podatke o broju izostanaka, kako škola ne bi bila na lošem glasu. Takođe, informacija o izostanku sa časova nema ni i u Ministarstvu prosvete.

- Ne znam zašto svaka škola, a i Ministarstvo prosvete na svom sajtu ne objave podatke o broju izostanaka po odeljenju na polugodištu, prosečno po učeniku - navodi Antić. - Direktori to skrivaju kako njihova škola ne bi bila na lošem glasu zbog masovnog bežanja sa časova. Oni su svesni da tu ima i njihove krivice, pošto profesori nisu uspeli da zainteresuju đake i učine im predavanja zanimljivim kako bi ih zadržali u učionici.


GUBITAK ZA DRŽAVU

Bežanje sa časova zbog upisivanja pogrešne škole ne nanosi štetu samo đacima, već i državi. Školovanje jednog učenika srednje stručne škole državu košta oko 1.000 evra, dok se za gimnazijalca iz budžeta izdvaja oko 700 evra godišnje. Za učenike koji beže sa časova to je uzalud bačen novac.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije