Beogradske priče: Ko nas to gleda sa fasade?
02. 10. 2015. u 11:35
Neobični detalji sa beogradskih fasada zbunjuju prolaznike na Zelenom vencu. Glave domaćih životinja prikazane na Domu Mesarske banke gotovo osam decenija "nadgledaju" sve što se događa na "Zelenjaku"
ZAŠTO nas sa zdanja na Zelenom vencu gledaju ovnujske i goveđe glave? Svaki stanovnik glavnog grada prošao je pored zgrade sa ovom neobičnom fasadom idući ka Sremskoj ulici, poneko se zapitao šta li znače ove figure i otkud one, uopšte tu, ali odgovora često nije bilo.
Potražili smo Marka Stojanovića, istoričara umetnosti, koji se bavi arhitekturom predratnih banaka i štedionica, i dobili interesantan odgovor.
- Zgrada na Zelenom vencu bila je Dom Mesarske banke, a podignuta je pet godina pre Drugog svetskog rata - kaže Stojanović. - Kada se danas osvrnemo na to vreme, najveći stručni problem u prepoznavanju i analizi zgrada banaka i štedionica predstavlja pojava bankarskih "domova".
U slučaju mnogih novčanih zavoda stručnjaci ne mogu pouzdano da utvrde koje zgrade su bila njihova upravno-poslovna sedišta, a koja su služila za stanovanje zaposlenih službenika.
- Veliki novčani zavodi finansirali su izgradnju sopstvenih domova - objašnjava Stojanović. - Oni su građeni kao stambene ili stambeno-poslovne zgrade za smeštaj činovnika i drugih radnika koji su bili zaposleni u banci. U arhivskoj građi ne postoji selekcija između upravno-poslovnih zgrada i stambenih domova, a u vizuelnom smislu, stambeni bankarski objekti mogu se prepoznati po natpisima sa nazivom "dom".
Tako danas stručnjaci pouzdano znaju koje zgrade su bile domovi Mesarske i Srpsko-amerikanske banke.
- Dom Mesarske banke delo je arhitekte Milutina Jovanovića. Na osnovu prostorne strukture može se reći da je u potpunosti bio namenjen stanovanju zaposlenih. Objekat je izgrađen 1936. godine na Trgu Zeleni venac 2a.

Stručnjaci za ovo zdanje kažu da se "odlikuje zrelim akademizmom pozne međuratne arhitekture, maštovito obogaćeno dekorativnim elementima sa motivima glava domaćih životinja".
AKCIJE
Akcije Mesarske banke imaju iste motive kao i detalji koji se vide na zgradi. Kako objašnjava naš sagovornik Marko Stojanović, istražujući međuratne finansijske institucije došao je do zaključka da su arhitektonski motivi isti kao i oni koji su štampani na vrednosnim papirima.
- Na osnovu ovih motiva sam prepoznavao neke banke samo gledajući njihove obveznice i upoređujući likovne motive koji se nalaze na fasadi.
Nelka
02.10.2015. 12:10
Beograd je možda i najsiromašniji grad u Evropi što se tiče ovih lepih dekoracija na fasadama.Nije ih puno ni bilo a danas je najvažnije zgradu obojiti što jeftinijom i glupljom bojom.Posle par godina boja spadne.Na zapadu,ako ne i u večini Evropskih zemalja ne možeš da menjaš spoljašnji izgled zgrade ili kuće i ako je tvoje vlasništvo!Sve mora da bude u skladu sa ostalim zgradama,istorijskom duhu,tradiciji.Pokušajte da u Atini okrečite jednu zgradu a da nije bela..
@Nelka - Beograd ima mnogo fasada sa ornamentima, samo sto treba da se renoviraju.
Komentari (1)