NAJPOPULARNIJI četvorotočkaš u Beogradu i Jugoslaviji svakako je bio "fića", legendarni, pouzdan, mali automobil za najširu publiku. Proces "motorizacije", započet pre rata, nastavljen je tako što je sve više ljudi od kraja pedesetih moglo da dopre do savremenog prevoznog sredstva. "Fića" je bio idealan za početak.

U Udruženju istoričara automobilizma saznajemo više o tome kako je još davnog 10. septembra 1956. godine kragujevačka "Crvena zastava" dobila pravo proizvodnje ovog modela od "Fijata", a prvi modeli nose oznaku "600".


Dostići "stotku"

- U godinama nastanka konstrukcije, "fića" je preuzeo za to vreme vrlo modernu koncepciju namenjenu automobilima masovne proizvodnje, sa motorom smeštenim pozadi i pogonom na zadnje točkove - kaže nam jedan od osnivača Udruženja istoričara automobilizma Vladimir Veselinović. - Za sve varijante bila je ista silueta samonoseće karoserije sa međuosovinskim rastojanjem od dva metra. Ukupna dužina vozila bila je 3,2 metra, a 3,3 su dosezali modeli koji su imali odbojnike na branicima.

Tako je "fića" zagazio u istoriju domaće industrije, ali u tom trenutku niko nije ni slutio koliko će postati nestvarno popularan. Samo jedan dokaz za to biće velika manifestacija koja će se održati za nekoliko dana na platou ispred Muzeja istorije Jugoslavije, kada će, po ko zna koji put, da se okupe ljubitelji ovog modela.

Oni će sa velikim ponosom prodefilovati gradom, privlačeći pažnju na svoje miljenike. Vremenom, stvarani su različiti klubovi i asocijacije ljubitelja ovog automobila i svih njegovih verzija. Od onih sa "naopakim vratima", kakvi su bili prvi modeli, pa do vozila čiji motori su bili posebno "frizirani" za trke legendarne "nacionalne klase". Tada su domaći auto-trkači "doterivali" mašine i pokušavali da osvoje prvenstvo ondašnje Jugoslavije.

- Prvi model "zastave 600" imao je motor od 633 kubika, 19 konjskih snaga i maksimalno je dostizao 96 kilometara na čas - objašnjava Veselinović. - Trošio je benzin od 86 oktana koji odavno nije u upotrebi. Prve isporuke za slobodno tržište bile su po ceni od 795.000 ondašnjih dinara za fizička, odnosno 960.000 za pravna lica, a krenule su početkom 1957. godine kada je montirano 1.619 automobila.

Kada je ugrađen karburator čije grlo je imalo prečnik od 26 milimetara, "fićina" snaga dostigla je 24,5 konjske snage, a to se dogodilo 1958. godine. Od 1960. uvedena je verzija "600D" (derivat), sa motorom od 767 kubnih santimetara, pa je maksimalna brzina dostizala 110 kilometara na čas. Našem "fići" je do stotke trebalo 54 sekunde, a trošio je 7,5 litara benzina sa 86 oktana.

- Taj model je preimenovan u "750" 1962. godine, a pod tom oznakom, koju će pratiti razni prefiksi, ostaće do kraja proizvodnje - podseća Veselinović. - Od 1968. godine ovom "fići" dodato je "M" pošto je izvršena glavna karoserijska izmena - vrata su od tada bila pričvršćena na prednjem delu. Narednih godina u proizvodnju se unose još neke promene, pa tako modeli "specijal" i "specijal komfort" dobijaju motore sa 30 konjskih snaga, maksimalna brzina je 120 kilometara na čas, a stotku dostiže za "samo" 40 sekundi.

Poslednje "fićino" pojačanje dogodilo se 1980. godine ugradnjom motora od 843 kubika, pa auto juri i do 125 kilometara na sat, a nosi ozaku "850".

Serijska proizvodnja ovog automobila obustavljena je 1985. godine, a u 11 osnovnih verzija napravljeno je 923.487 komada. Da su bili samo malo uporniji, stigli bi i do milionitog primerka.

Izvezeno je čak 36.500 ovih vozila u 15 svetskih država.

Trkači i zanatlije

ŠEZDESETIH godina prošlog veka "fića" je već carevao trkačkim stazama širom bivše Jugoslavije, pa je već 1963. godine Predrag Knežević Kneža osvojio prvu titulu državnog prvaka.

- Narednih godina je još dva puta bio vicešampion države, a doneo je i mnogobrojne dobre rezultate sa međunarodnih takmičenja - dodaje Veselinović. - Naredni veliki uspeh bio je delo Milivoja Božića koji je na prvom "Ju reliju" održanom 1967. godine pobedio u "fići", a kao nagradu je dobio, dabome - novog "fiću"!

Tridesetogodišnja zvanična takmičenja na kojima je ovaj simpatični auto vodio glavnu reč završena su osvajanjem prvenstva Srbije 1992. godine, kada je titulu poneo Zvezdan Zeka Jovanović.

Omaleni i pouzdan automobil bio je potreban, pa čak i neophodan, svuda i svima. Tako je, pored trkačkih staza koje su opčinjavale ljubitelje sportske vožnje, "fića" svoje mesto našao i u mnogim stručnim i državnim službama.

- Model "750" je zbog potrebe raznih javnih službi bio ponuđen u specijalnim verzijama za sanitet, a vozila su prvo bila isporučena beogradskoj hitnoj pomoći, miliciji i pošti. Namenski su adaptirani primerci za servise različitih preduzeća poput "EI Niš", "Gorenje", "Zanusi Končar" i "Rudi Čajavec".

Služba "Pomoć - informacije" AMSJ odmah po formiranju, krajem 1963. godine, uključila je u svoj vozni park 15 specijalno projektovanih i opremljenih žutih "fića". Opremu su činili alat, dodatni akumulator, najnužniji set rezervnih delova...

Tako je bilo sve do 1985. godine, kada prestaje proizvodnja najpopularnijeg automobila bivše Jugoslavije.

Ali, nije ova priča baš toliko tužna. I danas mnoge "fiće" krstare domaćim drumovima, a njihovi vlasnici su sve ponosniji kako vreme više protiče. Nekadašnji mezimci svake porodice sada postaju "oldtajmeri", pa polako postaje stvar prestiža imati "fiću". Ponovo. Kao nekad.

"FIĆA" I TITO

ZA Titov rođendan, 25. maja 1959. godine, delegacija Kragujevca poklonila je predsedniku jedan primerak modela "600".

Kasnije, sedamdesetih godina, pre početka trkačkog programa, na jednoj od trka oko Kalemegdana, nekoliko desetina ovih automobila je u revijalnoj vožnji napravilo paradni krug u formaciji koja je činila Titovo ime.

KOLIKO MOŽE DA STANE?! PREMA važećim propisima, u ovaj automobil sme da stane četvoro putnika, ali u nagradnoj igri časopisa "Start", koja je održana u proleće 1969. godine, premašena su sva očekivanja. - Tada su u takmičenju učestvovali jugoslovenski maturanti - kaže Veselinović. - U Travniku su bili najuporniji, jer je čak 26 srednjoškolaca uspelo da uđe u "fiću". Tada su nagrađeni od fabrike jednim novim primerkom.


AUTOBOL NA TAŠMAJDANU

SVAŠTA je zapamtio stadion na Tašmajdanu, od klizališta, sportskih susreta do koncerata, ali autobol je bio posebna priča.

- Tokom maja 1978. godine održana je prva autobol utakmica u Evropi - objašnjava Vladimir Veselinović. - Sastale su se ekipe "Crvene zvezde" i "Beograda", i posle 70 minuta velike borbe i izvođenja penala pobedila je "Zvezda" sa 8:7. Sudio je Branimir Perić Džo.

Mnogi Beograđani još pamte ovaj spektakl, kada su se "fiće" ofarbane u timske boje besomučno sudarale bezglavo jureći za ogromnom loptom koju je trebalo ubaciti u gol.


IZVOL'TE "ĐUNTU"

MALO koji automobil je sa toliko ljubavi dobio mesto u nekom filmu kao što je to bio naš "junak" u "Nacionalnoj klasi" Gorana Markovića. Iako je film snimljen 1978, bezbroj dijaloga se i danas citira u svakodnevnom životu.

Ostaje pitanje ko je bolje odigrao svoju ulogu, od Dragana Nikolića i Voje Brajovića, preko izuzetnog Bogdana Diklića do Bore Todorovića i Bate Stojkovića. Beogradski klinci su decenijama posle pričali o "đunti", delu koji je zafalio glavnom junaku - Flojdu i maestralom Bori Todoroviću kojem Diklić dodaje famozni rezervni deo.

UDRUŽENjE I TRADICIJA

UDRUŽENjE istoričara automobilizma osnovano je 2001. godine radi produbljavanja znanja o istoriji motorizacije u Srbiji. Entuzijasti ovog udruženja posebno su posvećeni tehničkoj edukaciji građana, pogotovo mladih i podizanju nivoa tehničke kulture, ali i ugleda Srbije u ovoj oblasti na međunarodnom planu.

Članovi ovog udruženja, zajedno sa Muzejom istorije Jugoslavije, organizovaće specijalni skup "60 godina 'fiće'". Značajnu podršku pružiće i "Beogradsko udruženje fićista" i "Udruženja ljubitelja 'fiće'" iz Kragujevca. Skup će biti održan u subotu, 26. septembra, od 10 do 14 časova na platou ispred Muzeja istorije Jugoslavije (nekadašnjeg Muzeja 25. maj).