Beograd: Na grobljima ima mesta do 2015.
10. 08. 2013. u 07:35
Samo na četiri od deset večnih počivališta u prestonici mogu da se grade nove grobne lokacije. Prošle godine 10.266 sahrana sa sandukom i 2.467 kremacija
OD deset gradskih grobalja, samo su četiri još otvorena - mogu da se šire, dok je u ostalih šest sahranjivanje moguće samo u već postojećim grobnim mestima. Na Lešću, Novom bežanijskom groblju, Orlovači i Zbegu svake godine planski se grade nove parcele. Na drugoj strani, Novo groblje, Zemunsko, Centralno, Topčidersko, Banjičko i Staro bežanijsko su "zatvorena" groblja jer nema mogućnosti za njihovo proširenje.
Prema rečima Dragana Baltovskog, direktora preduzeća "Pogrebne usluge", trenutno je otvoreno 2.948 grobnih mesta. Od toga na Orlovači 1.805, Lešću 514, Novom bežanijskom groblju 374 i Zbegu 255. Trajno rešenje, međutim, bila bi izgradnja novih groblja.
- Izgrađeno je još oko 5.000 grobnih mesta koja će biti uneta u sistem za sahranjivanje prema potrebama - kaže Baltovski. - Ove zalihe su dovoljne za narednih godinu i po do dve. Teži se da se svake godine obezbedi onoliko novih mesta za sahranjivanje koliko se očekuje prvih sahrana, za umrla lica koja nemaju porodično mesto.
Tokom prošle godine radnici "Pogrebnih usluga" obavili su ukupno 12.733 sahrana i kremacija. Od ovog broja, klasičnih sahrana, sa sandukom u grobno mesto, bilo je ukupno 10.266, a kremacija 2.467. U porodična grobna mesta sahranjeno je 6.170 umrlih, a u nova grobna mesta 4.096 pokojnika. Uprkos, trenutnom skučenom prostoru za sahranjivanje, iz "Pogrebnih usluga" nikome ne sugerišu kremacije, kako se u nekim evropskim gradovima radi.
- Postoje planovi za izgradnju Novog bežanijskog groblja 2 sa 50.040 grobnih mesta i grobnica i 30.400 urni, dok bi Lešće 2 imalo 18.000 mesta, 1.000 grobnica i 11.000 rozarijuma i kolumbarijuma. Predviđeno je i proširenje Banjičkog groblja do Borske ulice, ali sve to zavisi od regulisanja imovinsko-pravnih odnosa sa vlasnicima zemljišta.
- Prilikom zakazivanja sahrana ili kremacija naši referenti nikome ne sugerišu za koji vid sahrane da se opredele - kaže Baltovski. - To je pravo svake porodice da odluči, a nekad to i zakon određuje - ako je recimo umrli za života izrazio želju da ne bude kremiran, to mora da se poštuje, ili nekad kremacija može da se uskrati po nalogu istražnih organa.
Prema gradskoj odluci, obavezan rok počivanja u grobnom mestu je deset godina. Ako su uredno plaćane naknade taj rok se produžava sledećom uplatom za narednu ili za više godina unapred. Ukoliko porodica ne produži ugovor o zakupu grobnog mesta, nakon isteka obaveznog roka počivanja, preduzeće može to grobno mesto da prenese na drugog korisnika koji će o njemu da se stara i da u njemu obavlja dalje sahrane.
BESPLATNO MESTO
SVIM umrlim, koji su u trenutku smrti imali prebivalište u Beogradu, a ukoliko nemaju porodično grobno mesto, sleduje besplatno na jednom od otvorenih gradskih grobalja.
PROSEČNA SAHRANA 27.000 DINARA
PROSEČNA cena sahrane je oko 27.000, a kremacije 23.755 dinara. Rasipanje pepela je 1.681, kremiranje posmrtnih ostataka 14.599, smeštaj prve urne u kasetu 2.459, a cena sahranjivanja u grob 15.076 dinara.
Godišnja naknada zakupa i održavanja groba je 923 dinara, kolumbarijuma 645, rozarijuma 1.200 dinara. Zakup grobnice za pet godina košta od 5.965 do 23.000 dinara. Postoje vlasnici koji su platili zakup unapred za 100 i za 200 godina
voja
10.08.2013. 08:48
Hitno se moraju menjati "običaji" sahranjivanja! Groblja će da pojedu svu obradivu zemlju. Mora se ići na kremiranja! Smanjiti cenu kremiranja, a drastično povećati cenu klasičnog grobnog mesta.
Zakljucak: Pozurite umrite da bi vas imali gde zakopati.
Beogradjani, ne zurite se, vec uzivajte zivot jer skoro da vise nema mesta na grobljima.
Zapanjujuce je da uprave groblja i pogrebna preduzeca nikada nemaju neku akcijsku ponudu za svoje usluge kojima bi animirali potencijalne potrosace. Jedna od njih bi mogla da bude popust od 30% za sahranu i 10% za opremu i to za sve koji budu sahranjeni do odredjenog datuma ...
Treba propagirati kremaciju, manje mesta se zauzima a i ekoloski je ispravnije. Ali treba i cenu smanjiti! Grad terba da na suptilan nacin objasni da je ekologija vazna u slucaju sahranjivanja kao i nedostatak zemljista i da je kremacija buducnost. Citam da je to tendencija u svetu U indiji gde se mnogo drzi do vere i bozanstava, to je jedini nacin, znaci nije u suprotnosti sa verom. Gde naci tolike hektare za klasicne grobove?
Komentari (6)