Ogrev još po starim cenama
02. 09. 2011. u 21:55
Na beogradskim stovarištima uglja i drva ima sasvim dovoljno za predstojeću grejnu sezonu. Poskupljenja se očekuju od 1. oktobra. Cena uglja "skače" od 10 do 20 procenata
GUŽVI, za razliku od prethodne godine, na beogradskim stovarištima ogrevnog materijala nema. Energenata, prema rečima prodavaca, ima sasvim dovoljno, a pravi domaćini su već polovinom godine nabavili sve što im treba za predstojeću grejnu sezonu.
Ipak, oni koji iz nekih razloga to nisu uradili "na vreme", sada moraju da ga nabave po nešto nepovoljnijim uslovima.
Prema rečima Tomislava Paunovića, iz preduzeća "Kopaonik", ima dovoljno svih vrsta uglja i ogrevnog drveta.
- Još uvek dajemo građanima mogućnost da ogrev kupe na rate, do kraja godine. Najpovoljnije uslove imali su sindikati koji su ovu mogućnost mogli da koriste još od februara ove godine - kaže Paunović.
Naš sagovornik ističe da se očekuje poskupljenje uglja, ali da se još kupuje po starim cenama. Najviše se traže "banovići" čija je cena nešto preko 12.000 dinara, sušeni ruski - 17.900, dok je ogrevno drvo moguće nabaviti za oko 5.000 sa uračunatim sečenjem.
Cene i na ostalim beogradskim stovarištima su uglavnom slične, ali se trgovci razlikuju i po tome i da li daju "gratis" prevoz, sečenje... Prema rečima Marka Filipovića, direktora firme "Tropikal BGD", koja se bavi prodajom uglja, tržište je stabilno i za sada nema nestašica.
- Od 1. oktobra očekujemo poskupljenje uglja koji stiže iz Bosne i Hercegovine za deset posto, a očekuje se i poskupljenje ostlih vrsta uglja, pre svega domaćih, od deset do 15 odsto - kaže Filipović. - Stala je proizvodnja u sušarama, pa je to verovatno i razlog za povećanje cene uglja. Kod nas najviše se traži ruski ugalj jer je on visoko kaloričan i zamenjuje dve do dve i po tone lignita, odnosno tonu i po do dve mrkog uglja. Pri tom ostavlja malo pepela, ima veliku kaloričnu moć, drži dugo temperaturu i male je zapremine!
KREDITI
BANKE u Srbiji ove godine odobravaju namenske kredite stanovništvu za kupovinu ogreva. U zavisnosti od banke do banke odobravaju se i različiti pojedinačni iznosi kredita namenjeni za kupovinu energenata. Razlikuju se i kamatne stope, kao i drugi uslovi za njihovo dobijanje, poput toga da li je potreban depozit ili ne, koje garancije su potrebne - hipoteka, zaloga, jemstvo, žirant, administrativna zabrana... U proseku domaćinstva troše po nekoliko tona uglja pa su i iznosi odobravanih kredita primereni tim količinama.
nestasko
03.09.2011. 04:22
A zašto država ne subvencioniše izgradnju izolacije na kućama, firme koje će da urade centralna grejanja, solarne ćelije i slično. U celoj Evropi još samo na Balkanu važi "radi u proleće i leto da bi se grejao zimi". Jednom će valjda da shvate da je za kvalitetnu državu važno da ima saobraćajnu i energetsku infrastrukturu, kao i kvalitetnu hranu i vodu i čistu životnu sredinu. Dajte ljudima bez posla da to rade, dajte im obveznice ako nema para, pa im platite za koju godinu.
@nestasko - E nestasko, zaboravljas da o kojoj drzavi govoris, a usput vidim ta ti zivis tamo negde daleko u "oblacima". Cufni jos jednu !
Komentari (2)