Razvoj grada uz most Borča - Zemun

VIŠEDECENIJSKI san, sadašnja potreba i razvojni put u budućnosti, to je most Zemun-Borča, koji će do kraja 2014. pregaziti Dunav. Gradilište mosta uveliko vri od kineskih mostadžija. Uskoro će krenuti i prvi radovi na pristupnim saobraćajnicama, podjednako značajnim za putnu i infrastrukturnu mrežu na levoj obali i razvoj "trećeg Beograda" - lake industrije, proizvodnje, prerade i distribucije hrane, ali i turističko-rekreativnih centara.

Kineska kompanija CRBC trenutno se bavi izradom temeljnih konstrukcija na borčanskoj strani i pomoćnog mosta sa kojeg će da grade temelje u samom koritu Dunava, da betoniraju stubove i glavni most.

- Naši podizvođači su ušli i instaliraju gradilište, pripremaju se za izgradnju saobraćajnica ka Zemunskom, odnosno Pančevačkom putu - objašnjava Dejan Vasović, gradski arhitekta. - Izgradnja mosta je najduža i traje tri godine, zbog toga su prvo započeti radovi na mostu. Izgradnja 26 kilometara saobraćajnica na levoj obali, trajaće dve godine, a od "Lakat krivine" ka Novosadskom putu, do početka mosta u Pregrevici trebaće 10 meseci za izgradnju. Ova saobraćajnica na zemunskoj strani radiće se na kraju, kako bismo sve završili do 2014. godine.

Kineski most olakšaće, ubrzaće i pojednostaviće život oko 600.000 sugrađana koji žive u beogradskim naseljima pored reke.

- Najvažnije je što dobijamo drugi most preko Dunava i time sigurnost u povezivanju obala - ističe gradski arhitekta. - Takođe, omogućava nam i vezu sa industrijskim postrojenjima na levoj obali. On će na banatskoj strani povezati Zrenjaninski i Pančevački put, čime će se steći uslovi da površina koja je dosada bila građena i naseljavana bez plana, bude normalno saobraćajno i infrastrukturno povezana. A biće rešini problemi odvoda i podzemnih voda.

Za širenjem srpske prestonice na ovu stranu dugo nije bilo potrebe, ali je devedesetih godina krenula nagla izgradnja na levoj obali Dunava. Broj stanovnika se drastično povećao.

- Grad je lane preuzeo PKB koji se oporavlja i uskoro će postati ozbiljna kompanija za proizvodnju hrane - dodaje Vasović. - Samim tim leva obala će se sa novim tehnologijama ponovo industrijalizovati, te je neophodno saobraćanicama zaokružiti neplanski podignuta naselja duž Zrenjaninskog i Pančevačkog puta, i stvoriti uslove za planski razvoj u narednih nekoliko decenija.

Osim što će podstaći opremanje naselja kompletnom infrastrukturom, most će omogućiti pokretanje svih vrsta industrija povezanih sa poljoprivredom, prerađivačku i proizvodnu, kao i korišćenje bioenergetskih i hidrotermalnih potencijala, ali i turističko-rekreativnih.

- Potencijal je ogroman, u Ovči postoji izvor banjske vode koji ispunjava sve uslove - kaže Vasović. - Urađen je i projekat izgradnje banje Ovča. U ovom delu ima dosta zaštićenih prirodnih područja, čak i jezero "Veliko blato", za koje je retko ko čuo. Pristupne saobraćajnice sada će moći da se iskoriste i da se dođe do delova koji su bili nepristupačni. Dakle, leva obala ima šta da pruži, a razvijaće se u zavisnosti od investitora i njihovih ideja.

Leva obala je "velika rezerva za dalji razvoj Beograda", tvrdi gradski arhitekta i objašnjava da je "u "Trećem Beogradu" predviđeno da se radi i uživa, a ne da se živi".

STANOGRADNjA NIJE OSNOV RAZVOJA GRADA

VASOVIĆ se slaže da Beogradu nedostaje stanova, međutim, kaže da kategorija stanovništva koja nema stan, najčešće ne može da ih priušti po ovim cenama.

- Bum stambene izgradnje do 2008. dogodio se zahvaljujući ljudima koji su kupovali drugi ili treći stan, prodali imovinu u drugom gradu ili nešto u Hrvatskoj i kupili u Beogradu - objašnjava Vasović. - To je mrtva štednja. Grad ne može da bazira svoj razvoj na stanogradnji jer pre svega trebalo bi da ima posla, prometa i trgovine.