POGLED ISKOSA: Srpski predmodernizam
TOKOM protekla dva meseca u beogradskom Narodnom muzeju održana je u velikoj sali izložba slika pod nazivom "Jedna [ne]obična muzejska priča".
Izložba je ugledna ne samo po izloženim delima već i po tome što je njen autor i pisac tekstova u katalogu Petar Petrović, mlađi istoričar umetnosti, saradnik i naslednik Nikole Kusovca, kustos Narodnog muzeja, ekspert za slikarstvo 19. veka, autor više monografija, a kao i Kusovac, poznavalac i kritičar savremene umetnosti. On se nije poput mnogih njegovih kolega zatvorio u katedarsku i kustosku kulu od slonovače.
U zapadnoj istoriji umetnosti na snazi je ideološko glajhšaltovanje u većini knjiga i tekstova po kojem ispada da stara umetnost nema neku veću vrednost osim kao uvod u modernizam ili savremenost. Naslov ovog prikaza ne pripada tom vidu mentalnog podložništva već pokušaju da se nekako ukratko objedine različite poetike umetnosti 18. i 19. veka na izložbi u Narodnom muzeju. Premda pojedinačno drugačija, izložena ostvarenja imaju neku srodnost i istorijsku doslednost koja vodi od poznog baroka crkvenog slikarstva Jovana Isajlovića Starijeg, neoklasicizma Konstantina Danila, romantizma Đure Jakšića do realizma Paje Jovanovića i Uroša Predića, prema moderno zasnovanom slikarstvu Božidara Karađorđevića i Poleksije Todorović. Srpska umetnost ima logičnu razvojnu, istorijsku nit, koja ide od Vizantije ka moderni; slike, posebno portreti iz 18. veka uvod su u izvođački sigurnija i manje naivna dela 19. veka.
Po tome je srpska umetnost slična ruskoj, iz mase poznobaroknih neveštih mimeza nastao je sjajni realizam a na osnovu njega rani modernizam. Namera kustosa Petra Petrovića nije bila samo da ukaže na stilske osobenosti starijeg srpskog slikarstva već i da sa pedeset slika pokaže značajna dela retko ili nikada izlagana (trideset se predstavljaju po prvi put). U stalnoj postavci "srpskog Luvra" su stotinu deset vrednih slika iz perioda 18. i 19. veka, manji deo od blizu 1.530 umetničkih dela, kulturnih dobara Zbirke. Petrović je u katalogu izložio i detaljnu povest "Zbirke srpskog slikarstva 18. i 19. veka Narodnog muzeja Srbije", koja obuhvata i dela stranih majstora vezana za nas, kao i izvanredne kopije starih majstora koje su omogućile našim slikarima da stasaju.
Petrovićev izbor predstavlja srpsko slikarstvo tog perioda kao sadržinski bogato, od baroknih i modernih ikona, crkvene tematike, žanra, istorijskih scena i alegorija do pejzaža, grupnih scena i portreta koji preovlađuju. Nije reč samo o majstorima već i o slikarkama (Mina Karadžić, Poleksija T.) koje nisu ništa slabije. Koliko su tada bili visoki kriterijumi, najbolje svedoči primer Novaka Radonića, koji je posle putovanja po Italiji i viđenja renesansnih slika bio toliko razočaran svojim da je odustao od stvaranja. Nama je to neshvatljivo jer je već i njegovo slikarstvo savremenim umetnicima nedostižno.
18 ZEMALjA JE GLASALO PROTIV REZOLUCIJE O SREBRENICI: Ovo su pravi prijatelji Srbije (FOTO)
SRAMNA rezolucija o Srebrenici usvojena je danas u Generalnoj Skupštini UN, ali je na glasanju bilo više uzdržanih i protiv ukupno, nego onih zemalja koji su rezoluciju podržali.
23. 05. 2024. u 18:44
DRŽAVA PO DRŽAVA: Pogledajte ko je kako glasao o sramnoj rezoluciji o Srebrenici - više zemalja je nije podržalo nego što jeste!
SRAMNA rezolucija o Srebrenici usvojena je sa 84 glasa za, 19 glasova protiv, dok je 68 uzdržanih.
23. 05. 2024. u 17:49
ILIJE NASTASE EKSKLUZIVNO ZA "NOVOSTI": Novak Đoković najbolji po svim merilima, sećam se Lepe Brene i šljivovice
NEMA pravog ljubitelja tenisa koji bi mogao da nabraja velikane "belog sporta", a da zaboravi na "rumunskog lakrdijaša" Ilijea Nastasea, originalnog "lošeg momka" tenisa. Nekada prvi igrač planete u ekskluzivnom razgovoru za "Novosti" govorio je o dokumentarnom filmu snimljenom o njemu, srpskom narodu, šljivovici, a neizbežna tema bio je najbolji teniser svih vremena - Novak Đoković.
22. 05. 2024. u 20:00 >> 20:57
Komentari (0)