BESMRTNI JUNACI SA MONITORA "DRAVA"! Pre tačno 80 godina, grupa oficira i vojnika na Dunavu, ali i na Jadranskom moru, otišla u nezaborav

Dragan Vujičić

12. 04. 2021. u 11:44

TOG 12. aprila 1941. godine, nedaleko od Čelareva, na 1287. kilometru Dunava, dok je snežilo sa neba, na monitor "Drava" obrušavale su se nemačke "štuke". Na palubi su ostali da leže poginuli mornari, naokolo su plivali ranjeni, na jarbolu se vijorila izrešetana ratna zastava, a ispod nje stajao je komandant broda pozdravljajući je, kao simbol broda i slobode svoje zemlje. Bio je to Aleksandar Berić, legendarni komandant monitora "Drava".

БЕСМРТНИ ЈУНАЦИ СА МОНИТОРА ДРАВА! Пре тачно 80 година, група официра и војника на Дунаву, али и на Јадранском мору, отишла у незаборав

Arhiva

Svedoči ovako admiral Boško Antić, autor knjige "Besmrtni monitor Drava", koji opisuje događaje od pre 80 godina tokom Aprilskog rata u Jugoslaviji. Antić, koji je ispisao knjige i o podmornici "Nebojša", herojstvu Milana Spasića i Sergeja Mašere i njihovom odlasku u smrt zajedno sa razaračem "Zagreb" u Boki kotorskoj, koga su 17. aprila 1941. potopili da ne bi pao u ruke Italijanima, ispred Doma Vojske u Beogradu, na Izložbi posvećenoj napadu fašista na našu zemlju, za "Novosti" govori:

- Danas više nemamo more, ali imamo obavezu da se sećamo herojstva. Junaci sa monitora "Drava" i njihova besmrtna borba na čast služe svakom patrioti i časnom vojniku. Isto je sa žrtvom dvojice poručnika fregate sa razarača "Zagreb", koji su pod vodu svesno otišli sa brodom 17. aprila, na dan kada su srpski podmorničari sa "Nebojše" ispisali najbolji scenario za nesnimljeni film o junaštvu. Mi Srbi treba da pamtimo i odluke slovenačkih i hrvatskih oficira sa torpiljera "Kajmakčalan" i "Durmitor" da se pridruže kralju na Sredozemlju i da nikad ne zaboravimo deset pilota hidroaviona koji su preleteli saveznicima.

Na Izložbi o Aprilskom ratu bio je i Vlado Požeg, sin Antona Požega, vazduhoplovca koji je tog aprila preleteo u Aleksandriju.

- Moj otac Anton nije izdao i ponosan sam na njega - kaže Vlado. - Smetaju mi slike izdajnika zakletve kralju i otadžbini iz RM na panoima ove monumentalne izložbe. Nisu zaslužili da budu tu! Iz britanskog RAF otac se vratio 1945. i stupio u Jugoslovensku armiju, gde je podigao radarski sistem VOJIN.

Arhiva

Prvi put na jednoj izložbi o Aprilskom ratu videli su se "matrikula" (vojna dokumenta na metalnoj pločici) i paradna sablja kapetana bojnog broda Josipa Sakside, jedinog mornaričkog oficira učesnika puča 27. marta i zapovednika prvog kraljevog odreda na Bliskom istoku iz maja 1941.

- Imala sam, pričali su mi, tek 27 dana kada je otac otišao u puč - kaže nam Grlica Saksida. - Mati je bila Srpkinja iz čuvene lekarske kuće, a tata iz Gorice. Otac je kraljevinu doživljavao kao svoju otadžbinu. Sledio je zakletvu. A ja, zaklela sam se još kao mala da mi muž sigurno neće biti oficir.

Admiral Antić, dok govori o aprilu 1941, neprestano se vraća borbi monitora "Drava". Kaže, njime je komandovao čovek koji je voleo otadžbinu i znao svoje obaveze.

- Na zahtev kopnene vojske, "Drava" je 10. aprila prešla na levu obalu Dunava da štiti prebacivanje jedinica preko reke. Oko šest časova počeli su napadi avijacije na mesto prelaza, ali su oni uspešno odbijeni snažnom artiljerijskom vatrom sa broda. U to vreme odbijen je i artiljerijski udar mađarskog broda "Baja", koji je pokušao da prodre u rejon prevoženja - priča Antić.

Pre toga, nemačka izviđanja nisu otkrila brod. Pošto je izvršio napad na nemački aerodrom u Mohaču, monitor se vratio i ponovo maskirao i tada je Berić dobio naređenje od komandanta Rečne ratne flotile da se preda i pristupi Pavelićevoj novoformiranoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

Arhiva

- Nakon savetovanja sa generalom kopnene vojske, komandantom Osječke divizije, komandant broda je doneo odluku da se povuče nizvodno, ka Novom Sadu, a u svom govoru okupljenoj posadi je rekao da, ako neko hoće da ide, neka se iskrca. Monitor je napustilo samo nekoliko mornara i oko 23 časa 11. aprila brod je zaplovio nizvodno - navodi admiral Antić.

Sledećeg jutra počinje bitka sa "štukama". Smrt je nadolazila u talasima, "Drava" je polako tonula. Artiljerci su ginuli jedan za drugim. Po naređenju komandanta, preživeli su napustili brod, a Berić je - pridržavajući se nepisanog pravila da komandant ne napušta svoj brod, ostao ispod jarbola. Od 80 članova posade spaslo se 13 ljudi!

SVEDOČANSTVO O PODMORNICI "NEBOJŠA", BRODOVIMA "ZAGREB", "KAJMAKČALAN" I "DURMITOR"

KAKO JE SAČUVANA ČAST JUGOSLOVENSKE KRALjEVSKE MORNARICE

* 17. aprila 1941. obraz tadašnje mornarice odbranili su najhrabriji oficiri. Odlazak posade podmornice "Nebojše" iz Boke saveznicima nazvan je "srpskom zaverom" jer su podmorničari koji su oteli brod bili listom Srbi. "Nebojšom" je komandovao poručnik bojnog broda Đorđe Mitrović, a najzaslužniji za "otimanje" podmornice je bio poručnik fregate Milan Pažin. Prvi oficir je bio Đorđe Đorđević, a najmlađi Ivan Mišković. U "Nebojši" su bili podoficiri Marko Kukulj, Niko Savović, Dobrosav Đokić i Rade Vikadinović, a među putnicima je bio general Blažo Đukanović (deda stric aktuelnog crnogorskog predsednika).

* Istog dana, 17. aprila, mornarički potporučnici Milan Spasić i Sergej Mašera digli su razarač "Zagreb" u vazduh i zajedno sa njim otišli u smrt. Bokom kotorskom je, kažu, tom prilikom odjeknula eksplozija koja se nadaleko čula. Milan Spasić je bio Beograđanin, Sergej Mašera je rođen u Gorici. Tog dana pre nego što je otišao u smrt, Spasić je majci u Beograd poslao pismo: "Draga moja mama, rodili smo se da idemo časno kroz život po svaku cenu i bez obzira na prepreke, makar i najteže." Mašera i Spasić su 1973. godine proglašeni za narodne heroje.

* Iz Boke je 16. i 17. aprila 16 aparata mornaričke avijacije poletelo ka saveznicima. Njih 10 je stiglo do Bliskog istoka. Vodio ih je pilot poručnik Vladeta Petrović.

* Dana 16. aprila iz Boke su isplovile torpiljerke "Kajmakčalan" i "Durmitor" pod komandom kapetana bojnog broda Ivana Kerna. Sa podmornicom "Nebojša" su se spojili u Aleksandriji, egipatskoj luci na Sredozemnom moru.

* Dana 1. maja 1941. u Aleksandriji je osnovana prva jedinica Kraljevske vojske. U stroju je bilo 126 ljudi, dve motorne torpiljerke "Durmitor" i "Kajmakčalan", podmornica "Nebojša". Uz njih, na Bliskom istoku tada je bilo još oko 400 drugih vojnika, uglavnom vazduhoplovaca, koji su se sa šest bombardera i tri transportna aviona povukli iz Jugoslavije.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

EKSKLUZIVNO: Pogledajte šta policija radi u kući Dankine majke (VIDEO)