NOVO OTKRIĆE U SRBIJI: Arheolozi na Rudniku pronašli misterioznu višespratnu građevinu

Boris Subašić

07. 09. 2020. u 09:00

INDUSTRIJA, građevinarstvo i urbanizam cvetali su u srednjem veku na centralnoj šumadijskoj planini, kažu arheolozi koji obavljaju iskopavanja na Rudniku.

НОВО ОТКРИЋЕ У СРБИЈИ: Археолози на Руднику пронашли мистериозну вишеспратну грађевину

Foto: B. Subašić

Pre nekoliko dana oni su otkrili misterioznu građevinu iz doba Stefana Dečanskog, koja nagoveštava da su srednjovekovni Rudničani možda imali centralno grejanje u višespratnicama. Duhoviti arheolozi spekulišu da li su to možda ostaci pivare despota Đurđa, koja je ovde postojala.

Rukovodilac istraživanja arheolog dr Dejan Radičević, docent na Filozofskom faklutetu u Beogradu, pronašao je i pravi pristupni put na Ostrvicu koji razrešava enigmu kako je građena jedna od najznačajnijih srpskih tvrđava na nepristupačnoj planinskoj "igli" na 758 metara nadmorske visine.

Ostrvički grad na vulkanskoj kupi oštrih ivica je bio od Nemanjinog vremena do pada despotovine najvažnija odbrambena tačka severne granice Srbije. Njegove zidine bile su pribežište za stanovništvo brojnih rudarskih i zanatskih naselja, koja su gravitirala oko velikog trga Rudnika, čiji se ostaci nalaze na lokalitetu Drenje, nedaleko od današnje varošice.

Foto: B. Subašić

Prethodnih godina arheolozi su ovde otkopali ostatke luksuznih višespratnica ukrašenih freskama i pečat kneza Lazara iz ovdašnje vladarske kancelarije koja je obavljala poslove sa stranim konzulatima u rudarsko-trgovačkoj metropoli. Koliko je ona bila urbanizovana pokazalo je prošlogodišnje otkriće kanalizacionog sistema za otpadne vode. Najnovije otkriće u kompleksu građevina dovelo je u nedoumicu istraživače.

URBANIZACIJA RUDNIKA

RUDNIK je u srednjem veku bio mnogo naseljeniji i industrijalizovaniji nego danas, kaže Ana Cicović iz Muzeja Rudničko-takovskog kraja, koji je nosilac istraživanja uz pomoć Ministarstva kulture: "Trg koji iskopavamo na Drenju je bio administrativni i trgovački centar, a sela rudara, topioničara, kovača i ostalih zanatlija bila su rasuta po celoj planini."

- Otkrili smo nešto izuzetno, ogromnu prostoriju sa sistemom kanala kroz zidove, ali ne znamo čemu su oni služili - kaže dr Dejan Radičević, koji rukovodi istraživanjima. - Do sada ništa slično nigde nije viđeno, nemamo sa čime da uporedimo naše otkriće. Niz vertikalnih kanala omalterisanih vodonepropusnim malterom se uliva u sabirini horizontalni vod u temelju zida, pa ceo sistem liči na centralno zidno grejanje vodenom parom, nalik rimskom hipokaustu. Da bismo to dokazali morali bismo da nađemo ložište, koga zasada nema. Odgovore mogu da daju samo dalja istraživanja.

Misterija za istraživače je i velika niša u zidu sa kupolastim svodom, kao i to što je prostorija pod zidom imala dva zatvorena drenažna kanala kroz pod. Oni se ulivaju u veliki kanalizacioni odvod ukopan u stenu i pokriven kamenim pločama. Ova konstrukcija podseća na rimski vodovodno-kanalizacioni sistem.

Mnogi arheolozi ovih dana dolaze da vide ovo neobično otkriće i razvijaju svoje hipoteze, uključujući i onu da je možda reč o pivari despota Đurđa na Rudniku, koja se pominje u srednjovekovnim dokumentima. Jer, kako bi Saksonci, Sasi, mogli da žive bez piva.

Cela "Rudnička planina" čuvena po kopovima srebra i olova bila je u srednjem veku zaštićena prstenom utvrđenja, a najvažnije među njima bila je Ostrvica, pod kojom se nalazilo veliko civilno naselje, trg Podgrad. Iako je značaj ovog prostora dobro poznat iz istorijskih dokumenata, on nikada nije sistematski istraživan. Lošu tradiciju je ove godine prekinulo Ministarstvo kulture dajući sredstva za početak arheoloških ispitivanja. Ponovo su na svetlo dana izašli ostaci crkve koja je prvi put iskopana davne 1985. a ubrzo ponovo zatrpana zemljom, jer su istraživanja obustavljena.

VREME STEFANA DEČANSKOG

NOVČIĆ Stefana Dečanskog ukazuje da je građevina sa tajanstvenim zidom napravljena u njegovo vreme, kao i ona višespratnica ukrašena freskama koju su arheolozi iskopali pre nekoliko godina. Ona je kasnije menjala namenu, jer se vide tragovi doziđivanja.

- Luksuzna gradnja hrama nesumnjivo ukazuje da je reč o zadužbini nekog plemića, ali to sigurno nije jedina crkva pod Ostrvicom - kaže dr Radičević. - Naselje je bilo veoma veliko i logično je da je imalo veliki saborni hram, koji očekujemo da pronađemo u budućnosti.

Današnja strma i uska planinarsko-turistička staza koja vodi do o,stataka donžon kule Ostrvice na steni vertikalnih ivica ne daje objašnjenje kako je ovde uopšte moglo da se zida. Tokom izviđanja terena dr Radičević i reporter "Novosti" otkrili su lakši pristupni put do kule, sa strane za koju se u literaturi tvrdi da je nepristupačna.

- Pravi prilaz se, izgleda, nalazio na ovoj blažoj padini, sudeći po uklesanoj stazi i nekoliko platoa i dubokih suvih rovova koji su zaustavljali napadače. Posmatrano odavde, vidi se i prava trasa srednjovekovnog puta prema Rudniku, što je veoma važan podatak - kaže dr Radičević.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

A SRBIJA?! Pitali Ruse Za koga ćete da navijate na EURO 2024? - ovako su odgovorili